Ekstremni vremenski uvjeti mogu opustošiti zemlju — ubijaju ljude, ozljeđuju ih i uništavaju skupu infrastrukturu, poduzeća i usjeve. Scenarij koji se intenzivira s klimatskim promjenama.
Novi Indeks klimatskih rizika nevladine organizacije Germanwatch, koja se fokusira na ublažavanje klime, prikuplja podatke o tim učincima od 1993. do 2022. godine.
Utvrđeno je da je gotovo 800.000 ljudi poginulo u olujama, poplavama, sušama, toplinskim valovima i šumskim požarima. A ekonomska šteta iznosila je ukupno gotovo 4,2 bilijuna dolara (4,07 bilijuna eura), vrijednost koja je prilagođena inflaciji.
Na vrhu ljestvice: Dominika, Kina i Honduras.
Ljudski utjecaj i ekonomski gubitak
‘Cilj Indeksa klimatskih rizika je kontekstualizirati međunarodnu klimatsku politiku s obzirom na stvarne rizike s kojima se zemlje suočavaju’, rekla je Lina Adil, savjetnica za politiku pri Germanwatchu i koautorica izvješća.
Postoje različite vrste rizika s kojima se nacije suočavaju i koje će ih staviti na vrh ljestvice. S jedne strane, tu je ljudski utjecaj: smrtni slučajevi, ozljede, beskućništvo i raseljavanje. Zatim postoje ekonomski gubici. Dvije kategorije se jednako važu.
Dominika, karipska zemlja sklona uraganima koja je vodeća na ljestvici, pretrpjela je velike ekonomske udare od oluja u 30-godišnjem razdoblju koje je proučavao Germanwatch. U izvješću se navodi uragan Maria, koji je prouzročio štetu do 1,8 milijardi dolara u 2018. — 270% BDP-a Dominike, piše Deutsche Welle (DW).
Ova otočna država također ima velik broj relativnih smrtnih slučajeva, što znači da mnogo ljudi umire, s obzirom na malu populaciju.
Kina i Honduras teško su pogođeni
Kina je druga na indeksu jer su značajni dijelovi njezine ogromne populacije ubijeni ili na drugi način pogođeni čestim toplinskim valovima, tajfunima i poplavama. Poplave 2016. ubile su više od 100 ljudi i raselile stotine tisuća drugih.
Honduras, treći na indeksu, posebno teško osjeća posljedice ekstremnih vremenskih prilika kao jedna od najsiromašnijih zemalja na zapadnoj hemisferi. Godine 1998. uragan Mitch ubio je više od 14.000 ljudi i uništio 70% usjeva i infrastrukture.
‘To se dogodilo prije više od dva desetljeća, ali je imalo tako jak učinak da o tome i danas govorimo’, rekao je Diego Obando Bonilla, profesor klimatskih akcija na Sveučilištu Zamora u Hondurasu.
Izazvao je štetu od 7 milijardi dolara, što je zaustavilo proces razvoja zemlje. Jedno područje koje je posebno osjetljivo na uragane i suše koje pogađaju Honduras je poljoprivreda.
‘To je jedan od najvažnijih sektora ovdje, nakon doznaka. Imate kavu i banane koje se izvoze, ali i osnovne žitarice poput kukuruza ili graha, koje utječu na dnevnu potrošnju ljudi ili ponekad čak i na prehranu’, rekao je Obando Bonilla.
Klimatske promjene ne diskriminiraju
Zemlje na globalnom jugu mogle bi se suočiti s najvećim egzistencijalnim prijetnjama. Ali prvih 10 indeksa uključuje i zemlje s visokim dohotkom poput Italije, Grčke i Španjolske. Konkretno 2022. te su zemlje rangirane čak i više, uglavnom zbog intenzivnih toplinskih valova.
‘Rezultati pokazuju da su sve zemlje pogođene diljem svijeta. Ne pravi se razlika između globalnog sjevera i juga’, rekao je Adil iz Germanwatcha. ‘Glavna poruka je da globalni sjever još nije spreman za upravljanje rizikom od katastrofa i za prilagodbu.’
Izvješće navodi ekstremne poplave u njemačkom Ahrtalu (2021.) i u Valenciji u Španjolskoj (2024.) kao primjere da su europske vlasti zakasnile s proglašavanjem izvanrednog stanja — s katastrofalnim posljedicama. U oba slučaja poginulo je više od 100 ljudi, a mnogima su životi preokrenuti.
Za Adila ovo čini odgovornost zemalja s visokim dohotkom dvostrukom.
‘Globalni Sjever ima odgovornost da se prilagodi i bolje upravlja svojim rizicima kod kuće, ali u isto vrijeme pomaže i brine se za Globalni Jug budući da oni imaju najmanje emisija u cijelom svijetu.’
To se također odnosi na njihove napore da smanje emisije. Jer sve dok zemlje s visokim zagađivačima izgaraju fosilna goriva, predviđa se da će ekstremni vremenski uvjeti koji guraju zemlje prema gore na Indeksu klimatskog rizika pogađati jače i češće.
Scena.ba
