Ljudska vrsta tisućama godina pokapa svoje mrtve na posebne načine. Dovoljno je samo pogledati grandiozne grobnice koje su izgrađene diljem svijeta, ali i brojna groblja i mjesta pokapanja, da bismo shvatili koliko je taj ritual ljudima važan.
No paleontolozi su u Južnoj Africi otkrili najstarije poznato groblje na svijetu. I ono ne pripada modernoj ljudskoj vrsti, već njezinu dalekom rođaku.
Kako su napisali u znanstvenom radu objavljenom u depozitoriju eLifeu, radi se o groblju hominina iz kamenog doba, Homo naledi, koje je otkriveno u sustavu špilja u blizini Johannesburga. Istraživači, predvođeni paleoantropologom Leeom Bergerom, istaknuli su kako se radilo o homininima malog mozga (veličine naranče), visokih tek oko 1,5 metara, za koje se vjerovalo da su se još penjali po drveću. Pregledom ostataka Homo naledija utvrđeno je da su imali zakrivljene prste na rukama i nogama, a prvi su primjerci otkriveni 2013. godine.
Ovo su najstariji pogrebi dosad zabilježeni u zapisima o homininima, raniji od dokaza o sahranama Homo sapiensa najmanje 100.000 godina, napisali su znanstvenici.
Radi se o rupama, za koje istraživači kažu kako sve ukazuje na to da su namjerno iskopane, a zatim ispunjene kako bi prekrile tijela. Procjenjuje se da sadrže najmanje pet osoba.
Ova otkrića pokazuju da posmrtne prakse nisu bile ograničene na Homo sapiensa ili druge hominide s velikim mozgovima, rekli su istraživači.
Mjesto ukopa nije jedini znak da je Homo naledi bio sposoban za složeno emocionalno i kognitivno ponašanje, dodali su te objasnili kako su u blizini grobova pronašli gravure koje tvore geometrijske oblike.
Dodali su i kako ta otkrića dovode u pitanje naše trenutačno razumijevanje ljudske evolucije. Naime, obično se smatra da je tek razvoj većeg mozga doveo do razvoja složenijih aktivnosti, među kojima je i pokapanje mrtvih.
Dosad se smatralo da su najstariji otkriveni ukopi pronađeni na Bliskom istoku i u Africi stari oko 100 tisuća godina i sadržavali su ostatke Homo sapiensa (modernog čovjeka). No ovi otkriveni u Južnoj Africi, procjenjuje se, dvostruko su stariji i datiraju iz barem 200 tisuća godina prije naše ere.
Znanstvenici su ipak oprezni i ističu kako će biti potrebna daljnja istraživanja kako bi se točno utvrdila starost ostataka, kao i za što su sve Homo naledi bili sposobni.
