Kako su supernove u našoj relativnoj svemirskoj blizini mogle utjecati na život na Zemlji, posebno u smislu izloženosti zračenju, tema je kojom se pozabavilo najnovije istraživanje.
Eksplozija supernove oslobađa značajnu energiju, stvarajući teške elemente poput željeza koji se izbacuju u svemir. Izotop Fe60, pronađen u sedimentima Zemljinog morskog dna, ukazuje na dva takva događaja – jedan prije otprilike dva do tri milijuna godina i drugi prije pet do šest milijuna godina. Te su eksplozije vjerojatno obasule Zemlju kozmičkim zračenjem, mijenjajući pritom biološki okoliš našeg planeta.
Veza između supernove i evolucije na Zemlji
Navedeno istraživanje procjenjuje količinu energije koja dolazi do Zemlje od eksplozija supernove i njezine moguće učinke na evoluciju, a prihvaćeno je za objavu u prestižnom časopisu Astrophysical Journal Letters. U međuvremenu se može pročitati i na repozitoriju arXiv..
Život na Zemlji neprestano se razvija pod kontinuiranom izloženošću ionizirajućem zračenju zemaljskog i kozmičkog podrijetla, navode autori studije te ističu kako se zemaljsko zračenje smanjuje tijekom milijardi godina, dok kozmičko zračenje varira kako Sunčev sustav putuje kroz našu galaksiju. Autori istraživanja objašnjavaju da bi aktivnost supernove u blizini mogla značajno povećati razinu zračenja na Zemlji, što bi vjerojatno utjecalo na tijek evolucije.
Aktivnost supernove u blizini ima potencijal podići razine zračenja na površini Zemlje za nekoliko redova veličine, što bi moglo imati dubok utjecaj na evoluciju života, pišu autori studije.
Prolazak kroz nemirnu regiju naše galaksije
Starija akumulacija Fe60 povezana je s ulaskom Zemlje u masivni “mjehur” stvoren od OB zvijezda, koje su masivne, vruće i kratkog životnog vijeka te koje se formiraju u skupinama i proizvode mjehuriće vrućeg plina kroz svoje zvjezdane vjetrove. Sunčev sustav nalazio se unutar jednog takvog lokalnog mjehura, koji se proteže na gotovo 1000 svjetlosnih godina, prije oko pet do šest milijuna godina. Starije, ranije navedene naslage Fe60 vjerojatno su povezane sa supernovom unutar tog mjehura.
Taj lokalni mjehur nije mirna regija. Iz rekonstrukcije njegove povijesti znamo da je najmanje 9 Zemlji bliskih supernova eksplodiralo tijekom proteklih 6 milijuna godina, objašnjavaju autori studije.
Poticaj za evolucijske promjene
Unatoč nesigurnostima u vezi s biološkim utjecajima, znanstvenici nagađaju da bi oštećenje DNK izazvano kozmičkim zrakama moglo dovesti do povećane diversifikacije vrsta. Dvostruki prekidi u DNK potencijalno mogu dovesti do mutacija i skoka u diverzifikaciji vrsta, napominje se u istraživanju.
Iako zračenje iz tih događaja nije bilo dovoljno da izazove izumiranje, moglo je potaknuti evolucijske promjene, postavljajući pitanja o ulozi kozmičkog zračenja u oblikovanju života. Stoga je sigurno da je kozmičko zračenje ključan čimbenik okoliša kada se procjenjuje održivost i razvoj života na Zemlji, zaključak je tog novog, zanimljivog istraživanja.