Slike deklasificirane iz satelita za tajno osmatranje iz vremena Hladnog rata otkrile su stotine dosad nepoznatih rimskih utvrda u Iraku i Siriji, a njihovo postojanje sugerira da istočna granica drevnog Rimskog Carstva nije bila toliko nasilna kao što se prvotno mislilo, pokazuje novo istraživanje.
Znanstvenici su već znali za niz utvrda koje su se protezale na oko 300.000 četvornih kilometara, od rijeke Tigris u današnjem Iraku do ravnica rijeke Eufrata u Siriji, a koje se nekada smatralo dijelom sjeverno-južnog bedema koji je razdvajao Rimljane od rivalnog Perzijskog Carstva.
No raspored, od istoka prema zapadu, novo otkrivenih utvrda zajedno s onima koje su već bile poznate, sugerira da su izgrađene kako bi omogućile mirnu trgovinu i putovanje. Nova studija, objavljena u časopisu Antiquity, osporava hipotezu iz 1934. godine francuskog arheologa i isusovačkog svećenika Antoinea Poidebarda, prema kojoj su istočne utvrde izgrađene kako bi odbile napadače.
“Od 1930-ih, povjesničari i arheolozi raspravljali su o strateškom ili političkom cilju tog sustava utvrda”, izjavio je vodeći autor studije, Jesse Casana, profesor antropologije na Dartmouth koledžu. “No malo znanstvenika do sada je postavilo pitanje Poidebardove osnovne tvrdnje o tome da je postojao niz utvrda koji su označavali istočnu rimsku granicu”, izjavio je Casana, prenosi Live Science.
[Foto: Foto: Antoine Poidebard/Courtesy Jesse Casana/Antiquity Publications]
Pogrešna hipoteza
Poidebard je tijekom 1920-ih i 1930-ih godina otkrio 116 utvrda iz 2. i 3. stoljeća n.e. nakon što je snimao zračne fotografije iz svojeg zrakoplova, koji je naučio letjeti tijekom Prvog svjetskog rata. Gledajući njihov položaj iz svog dvokrilnog aviona, Poidebard je iznio hipotezu da su kvadratni utvrđeni gradovi stvarali sjeverno-južnu liniju obrane koja je odbijala napade Parta i kasnije Perzijanaca iz Sassanidskog Carstva.
Do sada je Poidebardova hipoteza bila široko prihvaćena od strane povjesničara. No, nakon analize visokih rezolucija slika regije snimljenih satelitima za tajno osmatranje iz 1960-ih i 1970-ih godina, istraživači su otkrili 396 ranije nepoznatih utvrda ili utvrđenih građevina koje su bile raspršene od istoka prema zapadu.
Ovo sugerira da je granica bila fluidnija nego što se prvotno mislilo, s utvrdama koje su postojale ne duž granice nego kroz nju – štiteći trgovinske karavane dok su prevozile ljude i robu između Rima i susjednog Parthijskog (kasnije Sassanidskog Perzijskog) Carstva. Arheolozi kažu da se postavlja važno pitanje o toj granici: “Je li to bila zid ili put?”
Istraživači ističu važnost deklasificiranih slika u arheološkim istraživanjima, posebno jer su mnoge utvrde otkrivene na fotografijama sada uništene zbog širenja poljoprivrede i urbanizacije. Očekuju se nova otkrića s deklasifikacijom drugih zračnih slika, poput onih snimljenih pomoću U2 izviđačkih aviona.
“Pazljiva analiza ovih dragocjenih podataka krije ogroman potencijal za buduća otkrića na Bliskom Istoku i šire”, rekao je Casana.
