Godine 2018. u Baltičkom moru pojavila se upečatljiva zelena spirala tijekom masovnog cvjetanja algi. Iako ovi kovitlajući mikrobi na slici izgledaju narealno lijepo, oni su donijeli sa sobom nevidljivu opasnost stvarajući masivnu, toksičnu “mrtvu zonu”. Velika spirala, široka oko 25 kilometara na najširem dijelu, pojavila se u Finskom zaljevu, dijelu Baltičkog mora između Finske, Estonije i Rusije, piše NASA-in Opservatorij Zemlje. Vrtlog su uglavnom činile male fotosintetske morske bakterije, poznate kao cijanobakterije, te staklenooklopljeni plankton, poznat kao dijatomeje.
Masa mikroskopskih organizama bila je zarobljena u velikom vrtlogu, stvorenom sudarom dviju suprotstavljenih struja. Uobičajeno je da oceanske struje ponesu alge, stvarajući zadivljujuće prizore kada se gledaju odozgo, ali rijetko se vidi ovako savršeno oblikovana spirala. Alge prirodno cvjetaju u ovom području svakog ljeta kada vertikalno miješanje oceana donosi obilje hranjivih tvari na površinu. Međutim, posljednjih desetljeća, zbog dodatnih hranjivih tvari iz ljudskih aktivnosti poput poljoprivrednog otjecanja, ovi cvjetovi su eksplodirali u veličini i učestalosti.

[Foto: NASA]
Jako su destruktivne
Između 2003. i 2020. prosječna veličina cvjetanja algi povećala se za 13% globalno, pokazala je studija iz 2023. Iako cvjetanja algi mogu biti vizualno zapanjujuća, mogu biti i izuzetno destruktivna. Kada se alge nakupe blizu površine, privremeno smanjuju količinu kisika u vodama ispod, potencijalno gušeći obližnja morska stvorenja koja filtriraju kisik iz vode kako bi disala, prema Institutu za oceanografiju Woods Hole. Znanstvenici često nazivaju ta područja s manjkom kisika “mrtvim zonama”. Kako cvjetanja postaju veća, tako rastu i mrtve zone. Kada je ova slika snimljena 2018., mrtva zona u Finskom zaljevu pokrivala je oko 70.000 četvornih kilometara, prema NASA-inoj Opservatoriji Zemlje.
Ne samo da mrtve zone postaju veće, već postaju i destruktivne. Povećanje temperature površine mora uzrokovano klimatskim promjenama izazvanim ljudskim djelovanjem znači da gornji slojevi oceana više ne mogu zadržati toliko kisika kao prije, što olakšava pad razine kisika na opasne razine. Studija iz 2018. otkrila je da su razine kisika u Baltičkom moru tijekom posljednjeg stoljeća pale na najniže razine u posljednjih 1.500 godina.
Vjerojatno ćemo ovog ljeta svjedočiti još većim cvjetanjima algi širom svijeta zbog rekordnih temperatura površine mora u posljednjih godinu dana, djelomično izazvanih nedavnim događajem El Niño.