Iako znanstvenici već dugo zvone na uzbunu i pozivaju svijet da odlučno reagira i zaustavi rast globalne temperature, čini se kako se to neće dogoditi. Sve izraženije klimatske promjene natjerat će ljude da promijene svoje ponašanje i način života. Htjeli oni to ili ne.
No, što povećanje globalne temperature zapravo znači i kakve bi posljedice moglo imati po ljude? Upravo je na to pitanje odgovor pokušala dati NASA-ina klimatska studija. Analizirali su što bi se u svijetu moglo dogoditi ako globalne temperature nastave rasti i dosegnu 2 stupnja Celzijusa iznad predindustrijskih razina. Naime, porast globalne temperature od 2 stupnja smatra se kritičnim pragom iznad kojeg će doći do opasnih i kaskadnih učinaka klimatskih promjena koje uzrokuje čovjek.
Prema zaključcima njihove studije – ne piše nam se dobro. Zemlja će vjerojatno dosegnuti globalno zagrijavanje od 2°C do 2040-ih. Ljudi diljem svijeta mogli bi se suočiti s višestrukim utjecajima klimatskih promjena istovremeno. Prema NASA-inim znanstvenicima, više od četvrtine svjetske populacije svake godine moglo doživjeti dodatni mjesec ozbiljnog toplinskog stresa u usporedbi sa sredinom 20. stoljeća (1950.-1979.). Visoke temperature i suša mogle bi stvoriti opasnu kombinaciju povećavajući rizik od požara. Primjerice, na američkom zapadu, vrijeme ekstremnih požara vjerojatno će biti intenzivnije i trajati dulje.
Predviđanja je izvorno generiralo 35 vodećih svjetskih klimatskih modela, koji uključuje modele koje je razvio NASA-in Goddard Institute for Space Studies.
Istraživači su potom uzeli rezultate iz CMIP6 modela i uz pomoć superračunala upotrijebili napredne statističke tehnike kako bi ih “smanjili”, značajno poboljšavši razlučivost.
Istraživači NEX-a u Amesu analizirali su smanjene projekcije kako bi procijenili promjene predviđene za šest ključnih klimatskih varijabli. Ispitali su promjene u temperaturi zraka, oborinama, relativnoj vlažnosti, kratkovalnom i dugovalnom Sunčevom zračenju i brzini vjetra u trenutku kada zagrijavanje prijeđe dva stupnja.
Željeli smo proučiti kako se predviđa da će se ovi aspekti okoliša promijeniti i što bi njihovi kombinirani utjecaji mogli značiti za ljude diljem svijeta, rekao je Taejin Park, prvi autor rada i istraživač s Bay Area Environmental Research Institute (BAERI).
Istraživači su obratili posebnu pozornost na dva klimatska pokazatelja: toplinski stres – ili kombinirani učinak temperature i vlage na ljudsko tijelo – i vrijeme požara – koje uzima u obzir temperaturu, količinu padalina, vlažnost i vjetar. Otkrili su kako će većina regija u svijetu doživjeti veći toplinski stres, dok će zemlje bliže ekvatoru patiti od većeg broja dana koji se smatraju ekstremnim.
Eskalirajući utjecaj svih proučavanih klimatskih ekstrema mogao bi prouzročiti značajnu štetu zajednicama i gospodarstvima, od požara, poplava, klizišta i propadanja usjeva, rekao je Ramakrishna Nemani, viši znanstvenik u BAERI-ju i koautor studije.
U NASA-i se nadaju kako bi njihovi modeli mogli pomoći donositeljima odluka da bolje planiraju buduće poteze poput izgradnje boljih nasipa u područjima gdje prijete veće poplave, ili pak uvođenja navodnjavanja na područja kojima prijeti ekstremna suša.
