Pred ljubiteljima dinosaura je najnovije otkriće iz naše davne povijesti. Novootkrivena lubanja reptila pokazuje da, iako je bio dug tek metar, hranio se poput kita usana
Ljubiteljima dinosaura već je poznat ihtiosaurus, prapovijesni morski gmaz koji je izgledom podsjećao na dupina. Sada se čini da se jedan od njegovih bliskih rođaka, nazvan hupehsuchus, hranio poput modernog kita usana.
Iako su kitovi usani golemi, oni se u potpunosti hrane sićušnim stvorenjima poput planktona i planktonskih rakova.
IZVOR: PROFIMEDIA / AUTOR: MEDIADRUMIMAGES / JOSHBLANK / MEDIA DRUM WORLD
To čine tako da najprije uzmu ‘ogroman zalogaj’ morske vode, a s obzirom na naboranu i rastezljivu kožu na donjoj strani čeljusti, ulove ogromnu količinu planktona. Kada naknadno izbace tu vodu, ona prolazi kroz ploče uz rubove njihovih usta. Izrađene od keratina, ove ploče imaju čekinje duž ruba koje djeluju kao sito, hvatajući koncentrirane planktone i ostale minijaturne organizme koji su se našli unutar kitovih usta.
Predvođen Zichen Fangom iz Centra Kine za geološka istraživanja u Wuhanu, međunarodni tim znanstvenika otkrio je da je hupehsuchus koristio sličnu tehniku.
Stvorenje, koje nije bilo u nikakvom srodstvu s kitovima, dosegnulo je oko jedan metar duljine i živjelo je na području današnje Kine prije otprilike 248 milijuna godina. Paleontolozi su znali za njegovo postojanje već mnogo godina, ali novo razumijevanje njegovih prehrambenih navika temelji se na analizi dviju nedavno otkopanih fosiliziranih lubanja.
‘Ovi uzorci su bili potpuniji od ranijih nalaza i pokazali su da je duga njuška sastavljena od nesraslih dugih kostiju, s dugim prostorom između njih koji se proteže duž cijele njuške’, rekao je prof. Long Chen iz wuhanskog Centra Kine za geološka istraživanja. ‘Ovakva se konstrukcija inače može vidjeti samo kod modernih kitova usana gdje im labava struktura njuške i donje čeljusti omogućuje podupiranje ogromnog područja grla koje se enormno širi dok plivaju prema naprijed, gutajući mali plijen’.
Osim toga, poput lubanja kitova usana, otkrivene lubanje nisu imale zube, ali su imale niz utora duž čeljusti. Kod kitova ti utori podupiru ploče njegovih usta. I dok takve stvarne ploče nisu pronađene na lubanjama hupehsuchusa, to bi vjerojatno moglo biti zato što se vrsta keratina od koje su napravljene nije dobro fosilizirala.
Rad o istraživanju, u kojem su sudjelovali i znanstvenici sa Sveučilišta u Bristolu, nedavno je objavljen u časopisu BMC Ecology and Evolution, a donosi Sveučilište u Bristolu.
