Mladi američki automehaničar Tim Friede 2001. godine počeo si je ubrizgavati niske doze zmijskog otrova kako bi se zaštitio od ugriza smrtonosnih zmija u svojoj kolekciji. Sada bi njegovi ekscentrični napori za razvoj imuniteta mogli pomoći u boljim tretmanima protiv zmijskih ugriza.
Koristeći antitijela, koja je Friede razvio tijekom više od 20 godina samoeksperimentiranja, znanstvenici su napravili snažan protuotrov. U eksperimentima na miševima taj se protuotrov pokazao učinkovitim protiv ugriza 19 smrtonosnih zmija, uključujući kraljevsku kobru, pokazala je studija američkih znanstvenika objavljena u časopisu Cell.
Ta je studija izazvala oprečne reakcije. Iako bi istraživanje moglo dovesti do razvoja učinkovitih tretmana protiv zmijskog otrova, etički je problematično oslanjanje na biološki materijal osobe koja je na sebi provodila opasne eksperimente. No, autori studije kažu da nisu imali nikakvu ulogu u Friedeovom samoizlaganju zmijskom otrovu. – Nismo savjetovali Friedeu da to učini i nitko drugi ne treba ovo ponoviti jer imamo sve molekule koje su nam potrebne. Zmijski otrov je opasan – rekao je za Nature koautor studije Jacob Glanville, izvršni direktor kalifornijske biomedicinske tvrtke Centivax.Friede je počeo skupljati zmije u srednjoj školi i na kraju je imao veliku kolekciju otrovnih vrsta, uključujući kobre i mambe, koje bi ga lako mogle ubiti. Umjesto da nabavlja skupe protuotrove koje bi morao primati u bolnici, pokušao je trenirati vlastiti imunološki sustav da se obrani od zmijskog otrova. Naime, na sličan način proizvođači protuotrova imuniziraju konje ili ovce, a zatim skupljaju njihova antitijela. – Postao sam konj – ispričao je Fride za Science Insider.
Tijekom dvadesetak godina samoeksperimentiranja, Friede si je 850 puta ubrizgao zmijski otrov, a i u tom periodu 200 puta su ga ugrizle otrovnice. Svoje preživljavanje navodi kao dokaz da je njegovo samoeksperimentiranje uspjelo. Kada je 2016. godine nastupio u jednoj televizijskoj emisiji, zapazio ga je imunolog Jacob Glanville koji je bio zainteresiran za razvoj protuotrova na temelju ljudskih antitijela, jer trenutačni proizvodi na bazi konja i ovaca kod ljudi mogu izazvati po život opasne imunološke reakcije.
Friede je donirao 40 mililitara svoje krvi, a znanstveni tim pod vodstvom Jacoba Glanvilla fokusirao se na otrovne guževe ili guje (Elapidae), porodicu zmija s oko 170 vrsta. Guje su, uz ljutice, druga velika porodica otrovnica, a u svom otrovu prvenstveno koriste neurotoksine koji paraliziraju žrtvu. Istraživači su odabrali 19 guje koje je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) identificirala među najsmrtonosnijim zmijama na planetu, a zatim su iz Friedove krvi izolirali antitijela.
Znanstvenici su identificirali dva široko neutralizirajuća antitijela koja bi mogla ciljati dvije klase neurotoksina. Kako bi napravili koktel protuotrova, dodali su i lijek koji cilja na treću klasu neurotoksina. Zatim su koktel primijenili u eksperimentima na miševima: preživjeli su smrtonosne doze od 13 od 19 vrsta otrovnih zmija, a imali su i djelomičnu zaštitu od preostalih šest otrovnica.
Stručnjaci već dugo pozivaju na bolje načine liječenja ugriza zmija, koji ubijaju oko 200 ljudi dnevno, uglavnom u zemljama u razvoju, a 400. 000 ljudi godišnje ostavljaju s invaliditetom. Svjetska zdravstvena organizacija dodala je ugriz zmija na svoj popis zanemarenih tropskih bolesti 2017. godine.
– Nema sumnje da ovaj rad pomiče područje naprijed u uzbudljivom smjeru – rekao je za BBC prof. Nick Casewell, voditelj Centra za istraživanje i intervencije ugriza zmija na Liverpool School of Tropical Medicine. No, upozorio je da “ima puno posla” i da protuotrov još uvijek zahtijeva opsežno testiranje prije nego što se može koristiti na ljudima.
Tim Friede, koji je u međuvremenu postao šef odjela za herpetologiju u tvrtki Centivax, kaže da je „ponosan na sebe jer radi nešto dobro za čovječanstvo”.
