Ovogodišnja zima samo je ovlaš pokazala svoje zube, no to ne znači da do proljeća neće još koji put ‘mahnuti repom’. A dok čekamo dio godine koji se obično povezuje s kupanjem, u moru, rijekama ili jezerima, vrijedi podsjetiti da i uranjanje u hladnu vodu nosi velike zdravstvene koristi. Čak i ako se ne bavite zimskim piciginom
Zdravstveni stručnjaci odavno ukazuju na dobrobiti od plivanja u hladnom, bez obzira na uvijek prisutni inicijalni šok od niske temperature. Te dobrobiti idu puno dalje od onih koje se inače navodi – boravka na otvorenom, svježeg zraka i uvijek važnog vježbanja. Zbog toga takva vrsta uživanja u vodi i jest jedan od najraširenijih zdravstvenih trendova posljednjih godina, bez obzira što diljem svijeta – pa i kod nas – ljudi vole uroniti u hladnu, pa i ledenu vodu.
Terapija hladnom vodom nije, jasno, nimalo nova, zapisi pokazuju da se i u antičkoj Grčkoj koristila voda na različitim temperaturama zbog smirivanja zamora mišića i drugih postupaka. Sam Hipokrat je bio najstariji zabilježeni zagovornik uranjanja u ledenu vodu, kojom je smanjivao bol. Danas se hidroterapija provodi ili tuširanjem hladnom vodom, u bazenima ili plivanjem u prirodnim vodama poput mora, jezera i rijeka. Donosimo pregled najvažnijih koristi od toga postupka.
Podizanje raspoloženja
Mnogi zimski plivači reći će vam da im se nakon plivanja čini da mogu svladati sve što život baci pred njih. Objašnjenje je u endorfinima – hormonima koji nastaju kao odgovor na stres, i pomažu nam ublažiti bol i unaprijediti opće stanje. Kad se oni oslobode, potaknu i oslobađanje drugog hormona, dopamina kojega često zovu ‘hormon sreće’. Hladna voda može pojačati razinu dopamina za više od pet puta, što je jedna od najvećih blagodati ovakvog kupanja. Osim toga, takav trenutačni rast raspoloženja obično potraje neko vrijeme, pa jedna studija s University College London pokazuje da takva hidroterapija može pomoći kod nekih slučajeva depresije, među ostalim.
Pokretanje metabolizma
Terapija hladnom vodom potiče i metabolizam, odnosno pretvaranje hrane u energiju, i to za čak 350 posto. Razlog je što hladna voda proizvodi stanje zvano termogeneza, kad tijelo koristi više energije da bi podiglo unutrašnju temperaturu kao odgovor na hladnoću. To posebno pomaže kod pokušaja smanjenja tjelesne težine i to bez dijete, jer viša metabolička razina pomaže izgaranju više kalorija i kod aktivnosti koje nemaju veze s vježbanjem, pa i kod spavanja, sjedenja…
Plivanje kao tjelovježba
Plivanje se smatra jednim od najučinkovitijih oblika vježbanja jer angažira cijelo tijelo. Jednostavno, da biste ostali na površini treba upotrijebiti i ruke i noge. Ako možete to raditi u hladnoj vodi ili moru, super, ali bilo koje plivanje je djelotvorni kardio trening i vježba snage. Hladna voda, pak, svemu će dodati još jednu dimenziju, jer će tijelo ulagati dodatni napor da ostane zagrijano.
Kardiovaskularno zdravlje
Vježbanje u hladnoj vodi najviše će potaknuti na rad srce i pluća. No, tu postoje razni izazovi. Recimo, tko nije naviknut trebat će mu neko vrijeme da se navikne disati kod plivanja. Možete pokušati s eksperimentom, da dišete ‘s obje strane’ kod zakretanja glave, a ne samo s jedne. I tijelo će se morati priviknuti na hladnoću, pa će nekome biti prihvatljivo korištenje plivačkog odijela.
Poticanje imuniteta
Premda još nije potpuno utvrđeno kako plivanje u hladnom pomaže imunitetu, sve je više istraživanja koja pokazuju veću otpornost ‘ledenih plivača’ na različite bolesti i infekcije. Tvrdi se da hladna voda pojačava imunite tjerajući tijelo da proizvodi više bijelih krvnih zrnaca i antioksidansa koji nam pomažu da se nosimo s hladnoćom kao stresom. No, čekaju se čvršći dokazi.
Smanjenje boli i upala
Spomenuli smo da niske temperature mogu biti ‘lijek’ protiv boli. Uostalom, hladni oblozi se koriste da bismo spriječili otekline, a sportaši stotinama godina koriste ledene kupke kako bi spriječili ozljede mišića. Pojedine studije utvrdile su da ledena kupka nakon vježbanja može pomoći smanjenju upala i boli i do 24 sata nakon treninga. S druge strane, nije još sasvim utvrđen utjecaj na kroničnu bol, i uglavnom su u pitanju pojedinačna svjedočenja, bez obzira što se stoljećima po svijetu ljudi kupaju u hladnoj vodi zbog zdravlja. Pravi dokazi ipak se i ovdje još čekaju.
Učinkovita ekoterapija
Razni oblici korištenja prirode kao izvora zdravlja uvijek su popularni, sada možda i više nego ikad. Zbog toga se često ističe da plivanje na otvorenim vodama donosi i ‘ekološke’ dobrobiti, od uživanja u krajoliku do opuštanja. Dovoljno je biti u prirodi, pa zato osim vode (ili mora) uživajte i u svemu što vas okružuje, povezivanje s prirodom učinkovit je način smanjenja stresa, ali i depresije, napadaja panike… Važan je i osjećaj pripadnosti zajednici ljudi s istim afinitetima.
Ipak, oprez!
Jasno, treba biti oprezan i razuman. Plivanje u hladnoj vodi zbog temperaturnog šoka može biti i opasno, pa se treba dobro pripremiti i – kao kod svih aktivnosti u prirodi – dobro se informirati o svemu. Sasvim sigurno ne treba početi prakticirati hidroterapiju u siječnju, polako se privikavajte na snižavanje temperature od kraja ljeta prema zimi. Ako vam je prehladno, uložite u dobro plivačko odijelo. Kad izađete iz vode odmah se presvucite i utoplite, popijte šalicu nečeg toplog. A dok ste u vodi, obratite pažnju na disanje, ne stojte u vodi predugo, i ne pretjerujte s učestalošću ovakvog vježbanja. Odmor je važan.