Istraživanje lokaliteta trajalo je dva tjedna, ali se istodobno u suradnji s Muzejom Janus Pannonious u Pécsu istraživalo nekoliko lokacija kružnog oblika koje potječu iz neolitika u susjednoj Mađarskoj.
Znanstvenici Sveučilišta u Kielu sa stručnjacima iz više znanstvenih institucija iz Srbije otkrili su dosad nepoznato naselje iz razdoblja kasnog neolitika u dolini rijeke Tamiš na sjeverozapadu Srbije, u Banatu.
– Riječ je o otkriću od neslućene važnosti jer nema većih naselja kasnog neolitika u ovom području – kazao je dr. Martin Furholt sa Instituta za prethistorijsku i protohistorijsku arheologiju na Sveučilištu u Kielu. Da bi se u cijelosti označio prostor naselja koje se nalazi u blizini današnjeg Jarkovca korištene su geofizičke metode koje su pokazale kako se radi o naseobini koja je pokrivala između 11 i 13 hektara što bi bilo jednako površini otprilike 24 nogometna terena, a naselje je bilo okruženo s četiri do šest iskopa.
– Naselje ove veličine nešto je spektakularno. Geofizički podaci također nam daju jasnu ideju o strukturi lokacije u vremenu prije 7000 godina, rekao je u službenom priopćenju Fynn Wilkes, doktorand iz znanstvene skupine ROOTS koja je provodila istraživanje ove dosad nepoznate arheološke lokacije. Usporedo s geofizičkim istraživanjima, znanstvenici su i sustavno istraživali okolno zemljište u potrazi za predmetima. Već nalazi s površine upućivali su da se radilo o naselju koje je pripadalo vinčanskoj kulturi koja datira između 5400 i 4400 godina prije nove ere. Uz to utvrđeni su i snažni utjecaji regionalne kulture koja se bila razvila u Banatu.
– To je iznimno, jer u Srbiji je poznato tek nešto naselja s materijalom koji potječe iz te kulture, rekao je Wilkes. Istraživanje lokaliteta trajalo je dva tjedna, ali se istodobno u suradnji s Muzejom Janus Pannonious u Pécsu istraživalo nekoliko lokacija kružnog oblika koje potječu iz neolitika u susjednoj Mađarskoj. Te ‘rondele’ pripisuju se kulturi Lengyel koja je postojala između 5000 i 4400 godina prije nove ere. Kombiniranim terenskim istraživanjem znanstvenici su uspjeli utvrditi razlike u razdobljima kojima su lokaliteti pripadali.
– Uspjeli smo bolje odrediti kojem su vremenu pripadala neka već poznata mjesta u Mađarskoj. Primjerice, ispalo je da su lokacije za koje se prije mislilo da su iz kasnog neolitika mnogo mlađe iako su također kružnog oblika, kazala je Kata Furholt sa Sveučilišta Kiel. I onda dolazimo do dijela koji je nama posebno zanimljiv. Najvažnije što je otkriveno u terenskom istraživanju u Mađarskoj jest to što je ispalo da su naselja prije datirana u kasni neolitik vjerojatno pripadala vučedolskoj kulturi kasnog bakrenog i ranog brončanog doba, koje je trajalo negdje od 3000 pa do 2400 godina prije nove ere.
– Jugoistočna Europa iznimno je važno područje u kojem se nalaze odgovori na pitanja kako su se znanje i tehnologija širili u ranim periodima ljudske povijesti te kako se to odražavalo na društvene nejednakosti. Ovdje su se nove tehnologije i znanje, kao što je obrada metala, prvi put pojavile u Europi. Na temelju novootkrivenih i reklasificiranih lokaliteta prikupljamo važne podatke za bolje razumijevanje društvenih nejednakosti i prijenosa znanja, kaže prof. Martin Furholt. Konkretno naselje pronađeno u Jarkovcu pripadalo je vinčanskoj kulturi a izgleda da je do otkrića došlo vrlo jednostavno, naime informacija je dobivena od lokalnog stanovništva.
– Samo smo slijedili informaciju koju nam je otkrio jedan lokalac rekavši kako bi ondje moglo nečega biti, a onda smo otkrili ovaj prilično veliki lokalitet usred ničega. Pronašli smo iznimnu strukturu nekad golemog naselja u odnosu na ostale na tom području i za to razdoblje, kazao je Wilkes. Ondje je obitavala jedna od prvih sjedilačkih ratarskih zajednica na tom području, a bavili su se poljoprivredom, uzgajali koze, stoku i druge životinje.