Klimatske promjene izazvane ljudskim djelovanjem odigrale su “apsolutno ogromnu” ulogu u ekstremnim toplinskim valovima koji su ovog mjeseca pogodili Sjevernu Ameriku, Europu i Kinu, prema znanstvenoj procjeni objavljenoj u utorak.
Tijekom srpnja ekstremni vremenski uvjeti uzrokovali su pustoš diljem planeta, s temperaturama koje su obarale rekorde u Kini, Sjedinjenim Državama i južnoj Europi, izazivajući šumske požare, nestašice vode i porast broja prijema u bolnice uzrokovanih vrućinom.
Tijekom vikenda tisuće turista evakuirane su s grčkog otoka Rodosa i Krfa kako bi pobjegli od požara izazvanih rekordnim toplinskim valom.
Bez klimatskih promjena izazvanih ljudskim djelovanjem, događaji zabilježeni ovog mjeseca bili bi “izuzetno rijetki”, prema studiji World Weather Attribution, globalnog tima znanstvenika koji ispituje ulogu klimatskih promjena u ekstremnim vremenskim uvjetima.
“Europske i sjevernoameričke temperature bile bi praktički nemoguće bez učinaka klimatskih promjena”, rekao je Izidine Pinto iz Kraljevskog nizozemskog meteorološkog instituta, jedan od autora studije, na konferenciji za novinare.
“U Kini je bila oko 50 puta veća vjerojatnost da će se to dogoditi u usporedbi s prošlošću.”
Tim World Weather Attribution procijenio je da su rastuće koncentracije stakleničkih plinova učinile toplinski val u Europi za 2,5 Celzija toplijim nego što bi inače bio.
Također su povećale toplinski val u Sjevernoj Americi za 2C i onaj u Kini za 1C.
Osim što je izravno utjecala na ljudsko zdravlje, vrućina je uzrokovala velike štete na usjevima i gubitke u stoki, rekli su znanstvenici, pri čemu su ozbiljno pogođeni usjevi kukuruza i soje u SAD-u, meksička stoka, južnoeuropske masline, kao i kineski pamuk.
El Nino je vjerojatno pridonio dodatnoj toplini u nekim regijama, ali rastući staklenički plinovi glavni su čimbenik, rekli su znanstvenici, a toplinski valovi bit će sve vjerojatniji ako se emisije ne smanje.
Procijenili su da će se produljena razdoblja ekstremne vrućine vjerojatno dogoditi svake dvije do pet godina ako prosječne globalne temperature porastu 2C iznad predindustrijskih razina.
Procjenjuje se da su prosječne temperature trenutno porasle za više od 1,1C.
“Događaji koje smo promatrali nisu rijetki u današnjoj klimi”, rekla je Friederike Otto, znanstvenica s Grantham instituta za klimatske promjene u Londonu, govoreći na konferenciji za novinare.
“Nije iznenađujuće s klimatološkog stajališta da se ovi događaji odvijaju u isto vrijeme.”
“Sve dok sagorijevamo fosilna goriva, vidjet ćemo sve više i više ovakvih ekstrema”, rekla je.
“Mislim da ne postoji jači dokaz koji je znanost predstavila za neko znanstveno pitanje.”
