Kroz teleskope na Zemlji i u svemiru, astronomi mogu osmotriti daleke dijelove svemira. I bez obzira koliko daleko ili čudno bilo koje nebesko tijelo, barem jedna stvar čini se istinitom u svemiru, puno toga je sferično.
Što čini ova nebeska tijela okruglim? Ukratko, radi se o gravitaciji.
“Prilično je nevjerojatno da znamo da je toliko stvari okruglo u svemiru”, rekla je Anjali Tripathi, astrofizičarka u NASA-inom programu istraživanja egzoplaneta, smještenom u Laboratoriju za mlazni pogon u Kaliforniji, za Live Science. Okrugli oblik koji gravitacija uzrokuje rezultat je samogravitacije, gravitacije koju objekt – u ovom slučaju, nebesko tijelo – izvodi na sebi. Kada planet ili možda mjesec nakupi dovoljno mase, njegova samogravitacija privući će ga u oblik sličan sferi.
Tijela u svemiru formirala su se nakon Velikog praska prije otprilike 13,8 milijardi godina. Minijaturne čestice prašine koje kruže u ogromnim oblaku prašine u obliku krafne počele su se sudarati. Ako je sudar bio dovoljno nježan, prema NASA-i, čestice prašine su se spojile. Sudar za sudarom stvarao je efekt kugle od snijega. Što više masa buduća planeta akumulira, to više raste njegova gravitacija i privlači više tvari.
Svi žele u središte
Ta “gravitacija vuče svu tvar prema središtu gravitacije”, rekao je Bruno Merín, astronom i voditelj Centra za znanstvene podatke ESAC Europske svemirske agencije u Madridu. To je poput sudopera, kaže on: “Sva voda će otići kroz rupu na dnu.” U slučaju planeta, “svaki komad tvari pokušava doći što bliže središtu gravitacije.”
Planetarna tijela nastavit će premještati tvar dok ne pronađu ravnotežu, stanje u kojem je svaka točka što je moguće bliže središtu. I jedini oblik koji postiže ovakvu ravnotežu u svemiru je sfera, rekao je Merín za Live Science.
Merkur i Venera gotovo su savršene sfere jer su to sporo rotirajući kamene planete. Ledene planete također imaju tendenciju biti gotovo savršeno okrugle, jer se “sloj leda ravnomjerno raspoređuje”, rekao je Merin.
Nisu baš skroz okrugli
No, “okruglo” ne znači da je svaki planet savršena sfera; plinoviti divovi Jupiter i Saturn ispupčuju se na svojoj ekvatorijalnoj liniji zbog brzine vrtnje. Umjesto savršene sfere, Saturn izgleda poput košarkaške lopte na kojoj netko sjedi, prema NASA-i. Čak i Zemlja ima malo ispupčenje od manje od 1%, zbog centrifugalne sile, vanjske sile na objektu koji se okreće. Dakle, Zemlja je ovalna ili lagano spljoštena sfera.
Iako svemir vrvi sferama, mnoga tijela u svemiru nisu ni približno sferična. Asteroidi i kometi mogu imati bilo koji oblik, izmijenjen sudarima i međuzvjezdanim vrtnjom. Mars ima mjesec oblika krumpira nazvan Phobos; zapravo, samo oko 20 od gotovo 300 poznatih mjeseci u Sunčevom sustavu ima oblik koji očekujemo, ostali su nepravilni. Razlog za sve te nesferične objekte: Niska masa znači da nemaju dovoljno gravitacije da izravnaju svoj oblik, rekla je Tripathi.