Nova znanstvena studija, objavljena u časopisu Scientific Reports, donosi uvid u duboko povezanu interakciju između glazbe, ljudskih emocija i fizičkih reakcija. Istraživanje je pokazalo da se fizičke reakcije, uključujući otkucaje srca, disanje i električnu vodljivost kože, usklađuju među članovima publike na klasičnim koncertima.
Ovo istraživanje, koje je provedeno na koncertima klasične glazbe, naglašava da su ljudi koji su bolje ocijenili svoje osobine ličnosti, posebno otvorenost prema novim iskustvima, imali veću vjerojatnost da će se uskladiti s drugima tijekom koncerta. S druge strane, osobe s neurotičnim osobinama imale su manju vjerojatnost da će se uskladiti.”Kada govorimo o vrlo apstraktnim stvarima kao što su estetska iskustva, kako reagirate na umjetnost i glazbu, tijelo je tu uvijek uključeno”, istaknuo je Wolfgang Tschacher, psiholog sa Sveučilišta u Bernu, koji je bio vođa istraživanja. Ova teorija, poznata kao “utjelovljena spoznaja”, sugerira da um nije odvojen od tijela, već da tijelo ima snažan utjecaj na um, piše Science Alert.
Zapanjujući rezultati
Istraživanje je obuhvatilo 132 člana publike na tri koncerta klasične glazbe, na kojima su se izvodila ista glazbena djela. Na sva tri svirala su ista djela za gudački kvintet: “Op. 104 u c-molu” Ludwiga van Beethovena, “Op. 111 u G-duru” Johannesa Brahmsa i “Epitafe” suvremenog skladatelja Bretta Deana. Korištenjem kamera postavljenih iznad publike i nosivih senzora, istraživači su pratili sudionike koncerata. Prije samih koncerata, sudionici su ispunili upitnike o svojim osobnostima, preferencijama i raspoloženju.
Rezultati studije pokazali su statistički značajnu sinkronizaciju fizičkih reakcija publike, uključujući brzinu otkucaja srca i razinu “vodljivosti kože”. Ovo je posebno zanimljivo jer ukazuje na duboko povezano iskustvo koje glazba može pružiti. Iako brzine disanja nisu bile potpuno usklađene, istraživanje je ukazalo na važnost tjelesnog odgovora na glazbu.
Osobe koje su sklonije otvorenosti prema novim iskustvima i koje su općenito prijateljski nastrojene bile su sklonije sinkronizaciji s drugim članovima publike. Suprotno očekivanjima, ekstrovertirane osobe nisu pokazale snažniju usklađenost, što sugerira da je njihova pažnja na koncertima možda više usmjerena na društvene aspekte nego na glazbu.
Ovo istraživanje podržava teoriju “utjelovljene spoznaje” i ukazuje na važnost fizičkog odgovora na umjetnost. Istraživači vjeruju da bi slični učinci mogli biti još izraženiji na koncertima drugih glazbenih žanrova, kao što su pop koncerti, gdje publika često pleše i aktivno sudjeluje u glazbenom iskustvu.
