Još prije 170.000 godina, Homo sapiens se prehranjivao masnom hranom bogatom proteinima: kuhanim mesom divovskih kopnenih puževa.
Studija puževih ljuštura iskopanih iz poznatog arheološkog nalazišta Border Cave u Južnoj Africi, praćena rigoroznim eksperimentima, otkriva da su hranjivi mekušci bili važan dio ljudske prehrane 100.000 godina.
Ova otkrića ispunjavaju neobičnu prazninu u fosilnom zapisu. Do sada, najnoviji dokazi o ljudskoj konzumaciji puževa bili su prije otprilike 49.000 godina – što se činilo čudnim, s obzirom na to koliko ih je lako i sigurno sakupiti i pripremiti te kakav izvrstan izvor hranjivih tvari predstavljaju.
To se prije tumačilo kao ekspanzija sredstava za život kao odgovor na demografske pritiske. Tim arheologa predvođen Marine Wojcieszak sa Sveučilišta Witwatersrand u Južnoj Africi sada pokazuje da su se puževi smatrali izvorom hrane mnogo, mnogo dulje.
Ljudi i ljudski preci nastanjivali su Border Cave jako dugo, s zapisom koji se proteže prije više od 227.000 godina, sve do prije 600 godina. Sav taj život i umiranje ostavili su zapise zakopane duboko u sedimentu dna špilje, ali te zapise treba iskopati, i to pažljivo.
Ljudi koji su živjeli u Border Caveu skupljali su puževe i donosili ih kući da ih dijele. Puževi se kreću sporo i njihovo skupljanje ne predstavlja opasnost. Iako mogu sadržavati opasne parazite, pažljivo rukovanje pomoći će u sprječavanju bolesti, a uz to su stvorenja bogata mnogim vitaminima i mineralima. I, kako ističu istraživači, divovski puževi još uvijek su popularan izvor hrane u zapadnoafričkim zemljama.
Čini se kontraintuitivnim vjerovati da bi tako lako dostupna, laka za jelo i hranjiva hrana promakla pozornosti prvih ljudi. Rad Wojcieszak i njezinog tima podržava ovu ideju.