Znanstvenici su napokon razriješili misterij oko izumiranja grupe morskih životinja na drevnom superkontinentu Gondwani, a odgovornost za njihovo izumiranje nedvosmisleno leži na klimatskim promjenama.
Ispostavilo se da su tzv. Malvinoxhosanske biote, drevna skupina vodenih organizama, nestale s Gondwane tijekom razdoblja od 5 milijuna godina jer su se razine mora postupno smanjivale, kako sugerira nova studija objavljena 13. listopada u časopisu Earth-Science Reviews. Zanimljivo je da se izumiranje ovih morskih životinja poklapa s klimatskim promjenama koje se događaju i danas.
Uzrok njihova nestanka “ostao je enigma gotovo dvjesto godina sve dok se nisu pojavili novi dokazi”, izjavio je Cameron Penn-Clarke, voditelj istraživanja i evolucijski znanstvenik na Sveučilištu Witwatersrand u Johannesburgu. “Riječ je o ubojstvu koje datira iz doba prije 390 milijuna godina”, pojasnio je znanstvenik, prenosi Live Science.
O kakvim se bićima radi
U vrijeme izumiranja, područje blizu Južnog pola bilo je dom Gondwane, koja je obuhvaćala dijelove današnjih Afrike, Južne Amerike, Australije, Antarktike, Indijskog potkontinenta i Arabskog poluotoka. Gondwana se formirala prije otprilike 600 milijuna godina nakon raspada superkontinenta Pangaea i počela se razdvajati prije otprilike 180 milijuna godina.
Gondwana je bila dom raznovrsne faune i flore. No, neki od njezinih najmanje poznatih stanovnika bili su Malvinoxhosanske biote. Ova skupina, koja je naseljavala vode današnje Južne Afrike, uglavnom je uključivala trilobite i brakijopode slične školjkama, kao i neke školjke i iglokožce. No, svi su oni misteriozno izumrli između 390 i 385 milijuna godina prije današnjeg vremena.
Kako bi rasvijetlili ovaj stari slučaj, istraživači su ponovno analizirali stotine fosila pripadnika Malvinoxhosanskih biota, s posebnim osvrtom na lokaciju, dubinu i geološka svojstva stijena u kojima su fosili pronađeni. To im je omogućilo sastavljanje vremenske crte događaja u tom području, slično kao “sortiranje slojeva torte”, kako je rečeno u izjavi.
[Foto: Wikimedia]
Nisu se mogli prilagoditi
Tim je pronašao sedam do osam ključnih slojeva fosila Malvinoxhosanskih biota. S dodavanjem svakog novog sloja “torte”, broj i raznolikost fosila smanjivali su se.
Uspoređujući slojeve fosila s lokalnim podacima o razinama mora, istraživači su primijetili da svaki od tih slojeva odgovara blagim padovima razine mora, što se ispostavilo kao žarište za ova izumiranja, prema riječima Penn-Clarkea. Ovi padovi nisu isušili oceane u kojima su ovi organizmi živjeli, već su vjerojatno izazvali klimatske promjene na koje se organizmi nisu mogli prilagoditi.
Znanstvenici vjeruju da su Malvinoxhosanske biote evoluirale kako bi preživjele u hladnim vodama. Međutim, pad razine mora poremetio je oceanske struje oko Južnog pola poznate kao “cirkumpolarske termalne barijere”, što je omogućilo toplim vodama s ekvatora da se pomiješaju s hladnim južnim vodama. Kao rezultat toga, Malvinoxhosanske biote “zamijenili su općenitiji morski organizmi koji su dobro prilagođeni toplijim vodama”, rekao je Penn-Clarke.
Potpuno kolaps oko Jž. pola
Izumiranje Malvinoxhosanskih biota vjerojatno je “dovelo do potpunog kolapsa” ekosustava oko Južnog pola, a taj ekosustav još uvijek nije u potpunosti oporavljen na povijesne razine biodiverziteta, napisali su istraživači.
Tim također smatra da se ovo povijesno izumiranje podudara s onim što se događa u današnjim polarnim ekosustavima kao posljedica klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem.
“Ovo istraživanje je važno kada razmišljamo o krizi biološke raznolikosti s kojom se suočavamo danas”, izjavio je Penn-Clarke. “Ono pokazuje osjetljivost polarnih okoliša i ekosustava na promjene u razinama mora i temperaturi”, dodao je. “Nažalost, sve promjene koje se dogode su trajne.”
