Na primjer, kako su zaboga izgradili Veliku piramidu u Gizi? Znanstvenicima i arheolozima su bila potrebna stoljeća da dođu do odgovora, a čak ni on nije uklesan u kamenu. Ali sada, istraživači vjeruju da su konačno otkrili kako je Velika sfinga nastala prije više od 4500 godina.
Naravno, postoji prilično širok konsenzus o tome kako je stvoreno lice golemog vapnenačkog kipa – najvjerojatnije su ga ručno isklesali kamenoklesari. Ali impozantno, višeslojno tijelo i dalje je izbjegavalo logično objašnjenje.
Međutim, istraživači sa Sveučilišta New York konačno su zaključili kako je tijelo nastalo. I nije sve zahvaljujući zidarskom umijeću lokalnih radnika. Vjeruju da je oblik isklesala sama majka priroda, u obliku vjetra.
Neobično otkriće
“Naša otkrića nude moguću ‘priču o podrijetlu’ o tome kako formacije poput Sfinge mogu nastati erozijom”, rekao je Leif Ristroph, viši autor studije, u izjavi.
“Naši laboratorijski eksperimenti pokazali su da iznenađujuće oblici nalik Sfingi mogu, zapravo, potjecati od materijala koji su erodirani brzim protokom.”
[Foto: Pexels]
Za svoju studiju tim je uzeo tvrđe stijene obložene humcima meke gline kako bi oponašao teren uz rijeku Nil u sjeveroistočnom Egiptu. Zatim su isprali te formacije brzom mlazom vode kako bi ponovili vjetar i, na kraju, glina je poprimila oblik poput Sfinge.
Dobiveni oblik sastojao se od lavlje “glave”, “vrata”, “šapa” položenih naprijed i lučnih “leđa”.
Nisu prvi…
“Danas postoje zapravo jardanzi (oblike stijena formirane zračnom erozijom) koje izgledaju kao sjedeće ili ležeće životinje, što podupire naše zaključke”, istaknuo je Ristroph. Ipak, sigurni smo da bi Ristroph bio prvi koji priznati da on i njegovi kolege nisu bili prvi koji su došli do teorije eolske erozije.
Godine 1981. geolog Farouk El-Baz je sugerirao da je legendarna Sfinga izvorno bila oblik s ravnim vrhom koji je s vremenom istrošio vjetar. Nadalje, El-Baz je vjerovao da su graditelji starog Egipta znali za te prirodne procese i tako su pažljivo odabrali oblike svojih najupečatljivijih struktura da ih izdrže.
“Danas piramide u Gizi postoje u savršenom skladu sa svojim vjetrovitim okolišem”, rekao je znanstvenik još 2001. godine.
