Dobar dio ljudi na svijetu nije svjestan da samo otprilike jedan posto sve vode na planeti dostupno je ljudima, biljkama ili kopnenim životinjama. Sve ostalo nalazi se u oceanima ili zaleđenim polarima i stijenama. U svijetu koji se mijenja zbog klimatskih promjena, globalna raspodjela tih 1 posto vode postaje od iznimnog značaja.
Novo istraživanje pokazalo je da se Južna Hemisfera suši više nego Sjeverna Hemisfera tijekom posljednjih dvadeset godina (2001. – 2020.). Autori sugeriraju da je glavni uzrok ovome vremenski fenomen poznat kao El Niño, koji se javlja svakih nekoliko godina kada je voda u istočnom Pacifiku toplija nego inače.
Pronalazci se temelje na podacima s satelita i mjerenjima protoka rijeka i potoka, što je omogućilo autorima da modeliraju i izračunaju promjene u dostupnosti vode. Dostupnost vode je neto razlika između količine vode koja dolazi na krajobraz, u obliku padalina na kopnu, i vode koja se uklanja u atmosferu putem opće evaporacije ili putem biljaka putem njihovih listova, prenosi Science Alert.
Ima velik utjecaj
Iako Južna Hemisfera ima samo četvrtinu svjetske kopnene površine (isključujući Antarktiku), čini se da ima znatno veći utjecaj na globalnu dostupnost vode od sjeverne hemisfere.
Nova analiza pokazuje snažan pad dostupnosti vode u Južnoj Americi, većem dijelu Afrike te središnjoj i sjeverozapadnoj Australiji. Međutim, neka područja, poput južnog dijela Južne Amerike, imat će više dostupne vode.
S druge strane, unatoč značajnim varijacijama između regija, istraživanje sugerira da je dostupnost vode u sjevernoj hemisferi više-manje izbalansirana. To je djelomično zbog obimnih ljudskih utjecaja, poput navodnjavanja, brana i proizvodnje hrane. Takvi faktori su relevantniji u Sjevernoj Hemisferi budući da oko 90 posto svjetske populacije tamo živi.
[Foto: Foto: NASA]
Neke regije će ispaštati
No, zašto sve ovo prilično tehničko modeliranje dostupnosti vode i sušenje ima nekakvog značaja? Kakve su moguće implikacije ako se južna hemisfera suši više od sjeverne?
Dio odgovora leži u regijama koje će vjerojatno iskusiti povećano sušenje. Južna Amerika uključuje amazonsku prašumu, koja je ključni regulator klime, te globalno važan stanište za vrste i dom mnogih autohtonih zajednica.
Sušenje prašume smanjilo bi vegetaciju i povećalo rizik od požara. To bi bila loša vijest za ljude i životinje koje žive u šumi, a također ima potencijal da oslobodi milijarde tona ugljika koji je trenutno zatočen u šumskoj vegetaciji i tlu.
Južna Amerika također je značajan izvoznik soje, šećera, mesa, kave i voća za svjetsko tržište. Promjene u dostupnosti vode povećat će stres na globalne prehrambene sustave.
Sušenje većine Afrike također je pravi izazov. Ovaj ogroman kontinent ima mnoge klimatske zone i socio-ekonomske kontraste, često s ograničenim resursima za ublažavanje i prilagodbu.
Promijenit će obrasce
Pritisak na prehrambene sustave i staništa stvorit će dodatne stresove diljem kontinenta koji već pati od povećanja globalnih cijena hrane povezanih s inflacijom i ratom u Ukrajini.
Prinosi glavnog usjeva, manioka, opadaju zbog suša. I izvozne robe poput kave i kakaa također bi mogle biti smanjene, što dovodi do spirale gubitka života, siromaštva i gladi.
Sjeverozapadna Australija jedna je od najvećih divljih područja zemlje. Međutim, bilo bi velika pogreška smatrati regiju “praznom” i stoga nevažnom u smislu sušenja. Sušenje će promijeniti obrasce vegetacije i dodatno povećati temperature, što bi moglo rezultirati temperaturama iznad 35°C tijekom većeg dijela godine do 2100. ako se stope emisije nastave biti visoke. To bi imalo teške posljedice na zdravlje ljudi i staništa.
Važno za cijeli planet
Slično, sušenje u središnjoj Australiji ima nuspojave na vrijeme i klimu obalnih područja gdje se nalaze veći dijelovi velikih gradova i populacije Australije. Sušni trendovi također se osjećaju na jugozapadu i jugoistoku zemlje, dovodeći do stresa i promjene staništa, požara, ispražnjenih rijeka i utjecaja na ljudsko zdravlje, pogotovo u urbanim područjima.
Kao i u mnogim aspektima klimatskih promjena, točna priroda i opseg promjena i utjecaja teško je predvidjeti ili modelirati na lokalnim ili regionalnim razinama. No, ovaj novi rad ukazuje na jasne promjene u obrascima i složenim klimatskim procesima na južnoj hemisferi koji će smanjiti dostupnost vode tijekom El Niño događaja.
Sušenje će generirati dodatne stresove na staništima i vrstama u ključnim regijama. Također će utjecati na ljudske populacije s različitim kapacitetima za prilagodbu i, konačno, na globalne prehrambene sustave. Iako je južna hemisfera većinom voda, ono što se događa tamo zaista ima važnost za cijeli planet.
