Jeste li čuli za pojam ‘kiralnost‘? Radi se o svojstvu molekula koje je još u 19. stoljeću otkrio pionir cjepiva Louis Pasteur promatrajući kristale nastale na vinskim čepovima.
U najkraćim crtama, kiralne molekule imaju jedan kemijski sastav, ali postoje u dva strukturna oblika koji su međusobno zrcalne slike – baš poput ljudskih ruku, odakle im i ime po grčkoj riječi za ruku.
Mogli bismo te molekule usporediti i s bravama različitih oblika. Svaka ‘brava‘ na određeni način međudjeluje s biološkim ključevima koje imunološki sustavi organizama koriste za obranu od patogena koji u njih ulaze.
Međutim, tu dolazi do problema. Ako bi se prirodna bakterija zamijenila svojom zrcalnom blizankom, ona bi zapravo promijenila te ‘brave‘, zbog čega bi imunološki sustav prestao biti djelotvoran. Ako bi se, potom, taj zrcalni mikrob počeo nekontrolirano širiti i infiltrirati u organizme, mogao bi biti ugrožen sâm sustav za održavanje života, a dosad poznati lijekovi više ne bi bili djelotvorni, piše FT.
U prošlosti je već bilo problema s kiralnošću, a riječ je o skandalu s lijekom talidomidom u 1950-ima i 1960-ima. Naime, taj se lijek propisivao za ublažavanje jutarnjih mučnina kod trudnica. I dok je jedan oblik talidomida doista pomagao kod mučnina, drugi je kod djece uzrokovao teške urođene mane poput oštećenja mozga i deformiteta udova.
Smatra se da je diljem svijeta bilo više od 10.000 djece žrtava talidomida, od kojih su mnoga mrtvorođena ili umrla u vrlo ranoj dobi.
Upravo zato, vodeći svjetski znanstvenici pokrenuli su međunarodnu kampanju za zaustavljanje stvaranja sintetičkih bakterija koje bi mogle ugroziti život na Zemlji.
Opasnost za ‘sveukupnost života na planetu‘
Na skupu u Pasteurovom institutu u Parizu pozvali su na akciju kako bi se spriječila pojava takozvanog zrcalnog života, odnosno sintetiziranih mikroba za koje se boje da bi mogli nadvladati imunološki sustav ljudi, životinja i biljaka.
Još uvijek je teško predvidjeti točne razmjere opasnosti, ali postoji bojazan da bi takvi zrcalni mikrobi mogli utjecati na ‘sveukupnost života kakvu danas poznajemo na ovom planetu‘, rekao je David Relman, mikrobiolog i imunolog sa Sveučilišta Stanford.
‘Prema jednom scenariju, neki budući zrcalni organizam mogao bi postati široko rasprostranjena invazivna vrsta koja bi istisnula i poremetila mnoge kritične ekosustave diljem planeta – uključujući i naš, pa postoji mogućnost ekstremne, potencijalno egzistencijalne prijetnje‘, upozorio je Relman.
Iako je modifikacija prirodnih bioloških sustava uređivanjem gena transformirala zdravstvenu skrb, također je otvorila put novim opasnostima. Znanstvenici i vlade bore se s time kako regulirati ove nove tehnologije, uključujući rad na ‘funkcijama koje pojačavaju patogene‘.
O zrcalnim se mikrobima počelo više govoriti nakon što su znanstvenici počeli stvarati kiralno promijenjene oblike prirodnih bioloških molekula poput proteina, želeći stvoriti osnove za dugotrajnije lijekove koje bi naš imunološki sustav teže razgrađivao.
No, ustanovilo se da bi zrcalni organizmi, prije nego što se mislilo, mogli postati sposobni za hranjenje širim rasponom hrane i za samoodržanje.
Mnogi su znanstvenici, njih više od 40, među kojima ima i nobelovaca, upozorili da bi eventualna opasnost od zrcalnih organizama mogla biti tolika da ih uopće nikada ne bi trebalo niti početi stvarati te da je rizik daleko veći od potencijalnih dobitaka.
Promijenjene mikrobe bilo bi nemoguće zadržati u laboratoriju
S obzirom na razvoj tehnologije, zrcalne bi mikrobe bilo moguće stvoriti unutar jedne generacije.
John Glass, stručnjak za sintetičku biologiju s Instituta J. Craig Venter u Kaliforniji, smatra da bi se zrcalne bakterije mogle proizvesti za 10–30 godina. No, takve bi zrcalne organizme bilo gotovo nemoguće zadržati u laboratoriju.
‘Jedinice za biološko zadržavanje ranjive su na ljudsku pogrešku ili namjernu zlouporabu. Jedna jedina pogreška bila bi neprihvatljiva zbog neviđenog rizika koji predstavljaju ovi organizmi‘, kazao je Glass.
Iako vlade zemalja prihvaćaju prednosti tehnologije, svjesne su opasnosti sintetičke biologije pa su već poduzeti i koraci u cilju zaštite.
Tako su u strateškom pregledu obrane Ujedinjenog Kraljevstva, objavljenom prošli tjedan, istaknute mogućnosti nastanka ‘ogromne štete u obliku novih patogena i drugog oružja za masovno uništenje‘.
Prošli je mjesec američki predsjednik Donald Trump izdao izvršnu naredbu o ograničavanju istraživanja prijetnji patogena pojačavanjem njihove potentnosti, no on je aludirao na nepotvrđenu teoriju da je Covid-19 nastao iz laboratorijskih istraživanja u Kini.
Znanstvenici koji rade na zrcalnom životu kažu da raspravljaju o tome s UN-om i raznim drugim međunarodnim organizacijama i nacionalnim vladama.
Tu bi od velike pomoći mogle biti Smjernice za biosigurnost izrađene 2021. u Tianjinu u Kini, a i spomenuti događaj u Parizu trebao bi donijeti nove preporuke.
‘Neviđeni kapacitet za inženjering biljaka, životinja i mikroba mora se rješavati na globalnoj razini‘, rekla je Filippa Lentzos, izvanredna profesorica znanosti i međunarodne sigurnosti na King‘s Collegeu u Londonu.
‘Hitno se moramo pozabaviti sigurnosnom dimenzijom biologije i znanosti o životu. Odgovorna znanost važnija je – ali i izazovnija – nego ikad.‘
