Znanstvenici su u najdubljoj točki Zemljine kore, na nevjerojatnih 10.984 metra ispod površine oceana, otkrili tisuće mikroorganizama koji nikada prije nisu viđeni. Ovo otkriće, objavljeno 6. ožujka u časopisu Cell, pruža prvi sustavni uvid u ekosustav tzv. hadal zone – najdubljih dijelova oceana.
Mjesto otkrića smješteno je u Challenger Deepu, dijelu Marijanske brazde u zapadnom Pacifiku. Ova lokacija dobila je ime po britanskim kraljevskim istraživačkim brodovima HMS Challenger i Challenger II, koji su prvi kartografirali njezine dubine.
Do danas je samo 27 ljudi uspjelo zaroniti do ovog ekstremnog podvodnog okruženja. Prvi su to učinili oceanografi Don Walsh i Jacques Piccard 1960. godine. Nakon njih, 52 godine kasnije, slavni redatelj James Cameron postao je prvi čovjek koji je solo zaronom dosegao dno Challenger Deepa.
Ekstremni život u dubinama oceana
Najnovija ekspedicija, predvođena kineskim istraživačkim timom u dubokomorskoj podmornici Fendouzhe, obavila je čak 33 zarona do dna Marijanske brazde. Tijekom istraživanja prikupljeni su uzorci morske vode, organizama i sedimenta s različitih dubina, od 6.000 metara pa sve do samog dna.
Rezultati su zapanjujući – otkriveno je 7.000 vrsta mikroorganizama, od kojih gotovo 90 posto dosad nije bilo poznato znanstvenicima.
Ovi mikroorganizmi razvili su sposobnost preživljavanja u ekstremnim uvjetima, uključujući temperature blizu ništice i ogroman tlak koji bi uništio većinu poznatih oblika života. No, osim mikroorganizama, na ovoj nezamislivoj dubini pronađene su i sićušne vrste rakova te ribe puževi (snailfish), čije je postojanje na ovom mjestu do sada bilo nepoznato.
Znanstveni značaj otkrića
Prema studiji objavljenoj u Cellu, ovaj dio planeta ima ključnu ulogu u globalnim ekosustavima i biološkim procesima. Znanstvenici ističu da izuzetna raznolikost i jedinstvenost hadalnih mikroorganizama može otvoriti vrata novim znanstvenim otkrićima, posebice u području genetike i biotehnologije.
“Izuzetno visoka novost i raznolikost hadalnih mikroorganizama ukazuje na potencijalne resurse novih gena, struktura i funkcija, koji bi mogli poslužiti kao alternativa iscrpljenim biološkim resursima na kopnu,” navodi se u studiji.
Ovo revolucionarno istraživanje ne samo da proširuje naše razumijevanje života na ekstremnim dubinama, već i otvara nova pitanja o prilagodbi organizama u uvjetima koji su donedavno smatrani negostoljubivima za život. Kako se istraživanja nastavljaju, znanstvenici se nadaju da bi ova neobična bića mogla imati primjene u medicini, ekologiji i raznim drugim granama znanosti.
