Prošla su tri desetljeća od zločina u Domovinskom ratu, brojni su zločini danas bez kazne, pa i bez imena počinitelja. Mučni su to i zahtjevni procesi jer, čak ako optuženici i dospiju u ruke hrvatskog pravosuđa, teško je doći do svjedoka – raseljeni su, bolesni ili preminuli. Obrane pak redovito dovode u pitanje iskaze žrtava od kojih se očekuje da se proživljenih detalja sjete 30 godina kasnije.
‘Prema podacima kojima raspolaže DORH trenutačno se pred nadležnim sudovima vodi kazneni postupak zbog ratnog zločina protiv 499 osoba, a istraga zbog ratnog zločina vodi se protiv 139 osoba’, kaže Martina Mihordin, glasnogovornica DORH-a.
Koliko se suđenja vodi u odsutnosti, nije mogla odgovoriti jer DORH nema tu statistiku, dok Ministarstvo pravosuđa, s druge strane, nije odgovorilo na isti upit.
Zbog zločina počinjenih u Domovinskom ratu, kazneni je postupak u protekla tri desetljeća pokrenut ukupno protiv gotovo 4000 osoba. Broj osuđenih daleko je manji.
‘Zbog ratnog zločina osuđeno je 707 osoba, na pravomoćne i nepravomoćne osuđujuće presude’, navodi Martina Mihordin.
U izvješću DORH-a za proteklu godinu navodi se da su hrvatski sudovi lani izrekli 31 presudu za ratni zločin, pri čemu je 26 osoba osuđeno, a pet ih je oslobođeno optužbe, no tužiteljstvo se žalilo na oslobađajuće ishode. Istodobno, istraga je otvorena protiv 36 osumnjičeni, piše novinarka Večernjeg lista Suzana Lepan-Štefančić.
Scena.ba
