Borba s inflacijom, kroz smanjenje tekuće potrošnje i povećanje kamatne stope, mjere su koje bi samo djelomično mogle biti korisne gospodarstvu BiH, stava su pojedini ekonomisti. Posebno je diskutabilna druga, jer građani su već duboko u cipelama inflacije, pa im ova mjera, nikako, nema smisla, piše N1.
Podatak da su građani bankama dužni gotovo 11 milijardi KM, jasno pokazuje koliko bi se, eventualno, povećanje kamata odrazilo na njihov kućni budžet. Kada to možemo očekivati, pitali smo i predstavnike Centralne banke BiH. Kamatne stope u BiH formiraju se slobodno na tržištu, pojašnjavaju, a CBBiH nema mogućnost direktnog uticaja. Potencijalni rast kamatnih stopa na kredite, trenutno je ograničen i visinom realnog raspoloživog dohotka, ali i relativno niskim kreditnim rastom za zemlju na našem nivou razvoja. S druge strane…
“Centralna banka BiH ostaje opredijeljena usklađivanju politike naknada na sredstva na računima rezervi banaka sa politikom referentnih stopa Europske centralne banke u trendu, ali ne, nužno, i nivoima. I dalje ćemo pažljivo pratiti trendove u međunarodnom okruženju, i domaćem bankarskom sektoru, i donositi odluke primjerene trenutnoj situaciji, i očekivanim trendovima”, kazali su iz Centralne banke BiH.
Mjere entitetskih agencija za bankarstvo i dalje daju očekivani doprinos ekonomskoj stabilnosti pa ne postoje razlozi za značajno povećanje nivoa kamatnih stopa na našem tržištu, navode iz Agencije za bankarstvo BiH. Ipak…
“Napominjemo da bi zbog ostalih ekonomskih specifičnosti i slabosti, nagla korekcija nivoa kamatnih stopa dala poticaj inflatornom valu koji bi bio ubrzan i potencijalnim rastom troškova financiranja gospodarstva. Promjene nivoa kamatnih stopa biće uvjetovane, dominantno, domaćim ekonomskim i političkim prilikama”, dodaju.
Preporuke Međunarodnog monetarnog fonda mogle bi da budu korisne, smatraju ekonomisti, ukoliko se njihova primjena usaglasi sa sistemom države. Međutim, u slučaju BiH, to ne bi bilo korisno za njenu privredu.
“Naprotiv, bilo bi jako štetno za bh. gospodarstvo. Ono ne bi pomoglo ni samim bankama, s obzirom na to da raspolažu viškom sredstava, koji moraju da plasiraju. Već sada je tražnja za kreditima nedovoljna i kada bi povećali kamate tražnja bi dodatno pala. Negativni efekti bili bi i na same banke”, kazao je ekonomista Igor Gavran.
Ali, i na gospodarstvenike, jer bi povećanje kamatne stope, destimuliralo investicije. Međutim, službeni stav, poslodavci će zauzeti na nekoj od narednih sjednica, kažu, gdje će razmotriti utjecaj ovakve mjere. No, za razliku od kamata, smanjenje potrošnje u izvjesnoj mjeri uklapa se u ono što je bh. gospodarstvu potrebno.
“Dakle, mi smo udar inflacije, takozvanom, fiskalnom, ekspanzivnom politikom, savladali. Nismo imali štete, upravo, zbog takve politike. Međutim, sada dolazi vrijeme kada moramo više razmišljati o konkurentnosti naše ekonomije”; smatra Stevo Pucar, profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci.
Pojedini ekonomisti, stava su da se do kraja godine ne očekuje rast kamata na nove kredite jer, u nestabilnim neizvjesnim uvjetima, nema ni potražnje, prenosi N1.
Scena.ba
