U JAJETU ženke krokodila koja nije bila u kontaktu s mužjakom pronađen je potpuno formiran fetus, što je prvi dokaz da je kod ovih predatora moguća i opcija “bezgrešnog začeća”. Ženski fetus, koji je uginuo prije nego što se izlegao, gotovo je identična genetska replika majke.
Ženka koja je iznenadila znanstvenike je zadnjih 16 godina živjela u izoliranom ograđenom prostoru u kostarikanskom Parku reptila. Već su od prije poznati slučajevi partenogeneze, oblika nespolnog razmnožavanja u kojem se embrij razvije iz neoplođenih jaja kod nekih vrsta zmija, guštera, pa čak i purana.
Ovo otkriće ukazuje na to da bi ta sposobnost mogla potjecati od zajedničkog pretka gmazova i ptica, odnosno da su se ženke dinosaura i pterosaura također možda mogle razmnožavati bez mužjaka, piše New Scientist.
“Tehnički se ne radi o klonu”
Djelatnici u Parku reptila su se podosta iznenadili kada su otkrili da njihova 18-godišnja ženka američkog krokodila (Crocodylus acutus), koja se nalazila u izoliranoj nastambi, bdije nad 14 jaja. Polovica jaja su imala sjenu kada su ih radnici okrenuli prema svjetlu, kao da u sebi imaju fetus.
Stoga su kontaktirali evolucijskog biologa Warrena Bootha sa sveučilišta Virginia Tech, koji je stručan po pitanju partenogeneze. Booth je predložio znanstvenicima iz Parka da inkubiraju jaja. Kada se nijedno jaje nije izleglo, tim ih je otvorio i otkrio da je šest bilo ispunjeno neprepoznatljivim sadržajem, vjerojatno mješavinom žumanjka i nerazvijenih stanica.
No u jednome se nalazio potpuno formiran, ali beživotan ženski fetus. Genomsko sekvencioniranje tkiva iz srca fetusa i s majčine kože pokazalo je podudaranje od 99.9 posto, što je bio konačan dokaz da fetus krokodila nije imao oca.
Tehnički se ipak nije radilo o klonu, kaže Booth. Kao i svi poznati slučajevi partenogeneze kod kralješnjaka, embrij je nastao kada se jaje spojilo s jednim od vlastitih nusproizvoda koji se naziva drugo polarno tijelo, što znači da je imalo dvije kopije majčinog DNA.
Činjenica da se radilo o ženskom fetusu nije imala nikakve veze s kromosomima majke budući da je kod krokodila spol određen isključivo vanjskom temperaturom, a temperatura inkubacije od 29.5°C je bila savršena za formiranje ženskog fetusa.
Zašto se neki gmazovi nespolno razmnožavaju?
Još uvijek nije poznato zašto se neke ženke gmazova, riba i ptica ponekad razmnožavaju aseksualno. No čini se da to nije povezano s nedostatkom mužjaka budući da se takvo nešto događa i kada je prisutno mnogo pripadnika suprotnog spola. “Mislim da to kontrolira jedan gen, koji možda pokreću hormoni”, kazao je Booth, dodavši da su potrebna daljnja istraživanja.
Rana smrt fetusa ne znači da potomstvo proizvedeno aseksualnom reprodukcijom ne može živjeti puni životni vijek. Mnogi partenogenetski potomci drugih vrsta žive do odrasle dobi i nastavljaju se spolno razmnožavati. Sisavci, s druge strane, ne mogu se razmnožavati partenogenezom.
Za razliku od gmazova, riba i ptica, njihovo formiranje embrija zahtijeva da se specifični geni majke i oca aktiviraju i deaktiviraju u određeno vrijeme kako bi se omogućilo formiranje embrija.
Istraživanje naziva Discovery of facultative parthenogenesis in a new world crocodile objavljeno je u časopisu Biology Letters.
Scena.ba
