Na razini EU-a nedostaje od 700 do 1000 kontrolora leta, priznao je za Politico Frederic Deleau, potpredsjednik Međunarodne federacije kontrolora leta.
Mladi ne žele u to zanimanje, a većina ih odustane kad vide da će dvije do tri godine provesti na specijalističkoj obuci. Program obuke, koji provodi organizacija Eurocontrol, provodi mlade radnike kroz teoretsku nastavu, rad na simulatoru i dodatan trening na aerodromu.
Svi koji žele biti kontrolori leta moraju zadovoljiti i stroge kriterije, biti posve zdravi, s odličnom vidom i sluhom, te odličnim znanjem engleskog jezika i matematike. Dodatno, ne smiju biti stariji od 27 godina i moraju imati fakultetsku diplomu.
U krizama, poput velike financijske 2008. i pandemije covida, takvi programi stagniraju i nisu nikome pretjerano zanimljivi, zbog čega dolazi do nestašice radnika. Da problem bude veći, na zapadu Europe golem broj kontrolora sprema se odjednom u mirovinu, a preostali radnici moraju raditi sve više i više sati, zbog čega atraktivnost radnog mjesta dodatno pada.
‘Ne možemo tražiti od ljudi da rade 12 sati šest ili sedam dana u tjednu bez rizika da se dogodi neki propust’, dodaje Deleau. Ovog ljeta očekuje se rekordan zračni promet, a velik dio zračnog prostora europskog kontinenta je zatvoren zbog rata u Ukrajini.
Velik problem za EU su i tržišta Bliskog istoka, na kojem se izdašno plaćaju uvježbani i iskusni kontrolori te ih Katar, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati plaćaju ‘suhim zlatom’ i mame bogatim ‘paketima preseljenja’.
Trenutačno se EU nada postići napredak u tehnologiji kako bi nadzirao zračni prostor ‘na daljinu’: krenuo je pilot-program u kojem će 15 aerodroma nadzirati timovi u Litvi i Poljskoj, no ta je tehnologija tek u samim začecima.
Kako sada stvari stoje, kriteriji za ulazak u taj prestižni klub morat će se olabaviti, pri čemu bi prvi korak za buduće prijave moglo biti ukidanje obvezne fakultetske diplome – svatko sa srednjom školom možda dobije priliku da bude kontrolor leta.
Scena.ba
