Vijeće ministara BiH je jednoglasno usvojilo i uputit će Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje po hitnoj proceduri Prijedlog zakona o organizaciji tržišta vina u Bosni i Hercegovini.
Riječ je o zakonu s oznakom “EI” kao potvrdom odgovarajuće usklađenosti s pravnom stečevinom EU-a i međunarodnim standardima u toj oblasti.
Novi tekst zakona sadrži određene tehničke primjedbe u vezi s skraćivanjem roka s 18 na 12 mjeseci za donošenje odgovarajućih pravilnika u toj oblasti te preciznijim definiranjem stupanja na snagu i primjene ovog zakona.
Posebno je važno da je ostavljeno dovoljno vremena da se domaćim proizvođačima omogući neometano obavljanje vanjskotrgovinskog prometa na europskom i svjetskom tržištu i nakon studenog 2024. godine, koji je Europska komisija odredila kao krajnji rok za usklađivanje zakonodavstva u BiH u području vina i vinogradarstva sa standardima EU-a.
Usvajanjem zakona o organizaciji tržišta vina cilj je osigurati veću konkurentnost i bolji pristup proizvođača iz BiH evropskim i svjetskim tržištima, uz bolje uvjete za proizvodnju vina, usklađene s europskim standardima.
Prijedlogom zakona utvrđuju se načela organizacije tržišta vina u BiH i preciziraju odredbe o proizvodnji grožđa i vina. O samom zakonu te njegovim prednostima i značaju razgovarali smo sa Markom Ivankovićem iz Federalnog agromediteranskog zavoda.
Ivanković: Cilj je vratiti se na prijeratne zasade vinograda
Ivanković je na samom početku razgovora govorio o tehničkoj izmijeni u smislu amandmana kojim je proširen ovaj zakon. On se odnosi na kreiranje pravilnika koji će umnogome olakšati provođenje zakona jer, kako kaže Ivanković, bez pravilnika je teško provoditi bilo kakav zakon.
“Napravljene su određene tehničke izmjene, jedan amandman donesen, a tiče se podzakonskih propisa. Tim propisima je naređeno kreiranje pravilnika koji su zapravo podloga da bi se zakon i provodio jer je pravilnik taj koji oživotvoruje zakon u praksi. Bez pravilnika imamo zakon, ali se on ne provodi”, pojašnjava Ivanković.
Ističe, također, da je istim amandmanom skraćeno donošenje zakona sa 18 na 12 mjeseci, tačnije – rok da donošenje zakona i početak njegove primjene treba osigurati do novembra iduće godine. No, Ivanković smatra da zakon može krenuti sa provođenjem odmah po njegovom i izglasavanju.
Govoreći o pravilnicima, jedan je posebno važan, a samim time i komplikovaniji i odnosi se na reorganizaciju vinogradarstva.
“Najteži pravilnik je reorganizacija vinogradarstva. Mi sada imamo takav pravilnik koji je rađen 1977. što treba promijeniti i za takav pravilnik treba puno vremena. Tu spada istraživanje terena, klime, svih dakle spoljašnjih utjecaja i za njegovo kreiranje trebat će više vremena”, kaže Ivanković.
Međutim, optimističan je i smatra da je BiH na dobrom putu da ovaj zakon uskladi sa regulativama EU, jer on kao član radne grupe koja je radila na kreiranju pravilnika, sa sigurnošću može reći da zna šta je urađeno do sada. Većina pravilnika može odmah ići u realizaciju osim, dakle, prethodno spomenutog.
“Mi ove pravilnike možemo u za tri mjeseca uskladiti i provoditi. Osim pravilnika o reorganizaciji vinogradarstva zbog već pojašnjenje situacije”, dodaje Ivanković.
Novi zakon – bolji uslovi i ostanak mladih
Ono što je posebno važno kod ovog zakona jeste motivacija koju će dati proizvođačima u BiH te se, zbog toga, Ivanković nada da će se vinarstvo i vinogradarstvo, odnosno, zasadi vratiti na prijeratni period.
“Mi imamo sada 3.600 hektara, prije rata je bilo 5.789 hektara što znači oko 64-65 posto na prijeratni. Jedan od elemenata koji nam je nedostajao je upravo ovaj zakon, da bismo išli prema 12.000 hektara zasada”, ističe on.
Za kraj našeg razgovora naglasio je da ovaj sektor nije zanemariv, već je od iznimnog strateškog interesa, a od svega je najbitnije da se proizvođačima u BiH osiguraju certifikati i izvoz, jer tu leži ključ uspjeha. Također, naglasio je da razlog zbog kojeg bi se ovaj zakon što prije trebao primijeniti jeste i dobijanje vrhunskog vina s geografskim porijeklom kako bi naš proizvod bio prepoznat u svijetu.
Novi zakon omogućuje uspostavljanje Vinogradarsko-vinarskog registra, koji predstavlja osnov za oživljavanje i daljnji razvoj tog sektora u Bosni i Hercegovini. To je posebno važno mladima koji planiraju ostati u BiH, kaže nam Andrija Vasilj iz Carskih vina Grgo Vasilj iz Trebinja.
“Mi danas imamo 3.600 hektara vinograda i mislim da će ovim zakonom ti brojevi narasti, da će mladi ljudi ulaziti u vinogradarstvo, da će zakonski propisi zainteresirati mlade da ulaze u posao, a naravno to bi dalje uslovilo otvaranje novih radnih mjesta. Najbitnija stvar je ta da će potaknuti da se strategija vinarstva i vinogradarstva unaprijedi i onda se dobre stvari mogu raditi”, kaže nam Vasilj.
Osim toga, iskoristio je priliku te se zahvalio svim onima koji su učestvovali u kreiranju ovog zakona koji je za vinarstvo i vinogradarstvo naše zemlje povijesan.
“Ovim zakonom je cilj zaštiti domaće proizvođače i generalno trebamo promovirati prodaju domaćih proizvoda. Svi proizvođači su sretni i zahvaljuju se na stvaranju ovog zakona i na kraju dovođenja ovog zakona u funkciju ka bude, to je povijesno za vinarstvo i vinogradarstvo”, zaključuje Vasilj.
Također, hercegovački vinari poput one iz Čitluka, također se nadaju samo najboljim ishodom novog zakona i drago im je da je vlast konačno vidjela značaj ovog sektora u BiH.
Scena.ba
