U eri brzog tehnološkog razvoja, digitalna pismenost postaje ključna vještina, posebno za mlađu generaciju koja odrasta uz pametne uređaje. Promjene u načinu poučavanja oblikuju budućnost obrazovanja. Program e-Škole u Hrvatskoj predstavlja jedan od najambicioznijih projekata digitalizacije osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja. Od 2015. godine, Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET provodi ovaj projekt u svih hrvatskim školama.
Program ostavlja za sobom infrastrukturu, digitalne sustave, aplikacije i obrazovne materijale, ali i osnažuje nastavnike i učenike te podiže svijest o važnosti kontinuiranog razvoja digitalnih kompetencija uz primjenu tehnologije u obrazovanju. Ovako ambiciozan projekt nije bio jednostavan za provesti, ali je rezultirao digitalno zrelim školama, koje visoko integriraju digitalne tehnologije u svoje procese.
Značajno ulaganje u infrastrukturu, brzi internet, interaktivne ekrane i računala za učenike, te ciljane edukacije i podršku za djelatnike škola, osigurava preduvjete za razvoj digitalnih kompetencija. Također, program je poticao stvaranje besplatnih, kvalitetnih digitalnih obrazovnih sadržaja na hrvatskom jeziku.
Kako je CARNET razvijao jedan od najvažnijih projekta za Hrvatsku razgovarali s Aleksandrom Mudrinić Ribić, pomoćnicom ravnatelja CARNET-a za podršku obrazovanju. Mudrinić Ribić naglašava ključne aspekte programa e-Škole. Definira digitalno zrele škole kao one visoko integrirane s digitalnom tehnologijom, uključujući planiranje, upravljanje školom i nastavne procese.
Ističe i dostupnost kvalitetnih digitalnih obrazovnih sadržaja na hrvatskom jeziku i primjerie učinkovite upotrebe digitalnih alata u nastavi. Projekt se fokusirao na razvoj digitalnih kompetencija obrazovnih radnika i učenika te je održano više od 5100 radionica, obuhvaćajući virtualne radionice, webinare, e-tečajeve i skupove za ravnatelje.
CARNET je razvio bogat program obrazovanja temeljen na Europskom okviru digitalnih kompetencija za obrazovatelje (DigCompEdu), uključujući 50 različitih tema. Također su stvorili Digitalne obrazovne sadržaje (DOS) za različite predmete i razrede, uz planiranje objave dodatnih 51 DOS-a kao interaktivnih videolekcija.
Osvrćući se na budućnost, CARNET radi na projektima poput e-Sveučilišta i BrAIn te inzistira na razvoju inovacija i infrastrukture u obrazovanju. ‘Ono što smo napravili tijekom projekta obuhvatilo je čitav ekosustav, kao temelj za razvoj digitalno zrelih škola. Digitalno zrele škole, kako smo definirali u sklopu programa e-Škole, su škole na visokom stupnju integriranosti digitalne tehnologije u život i rad škole’, ističe naša sugovornica.
‘Misija CARNET-a je zapravo utkana u sve aktivnosti i projekte koje planiramo i provodimo, a to je između ostalog usmjerenost na razvoj inovacija, napredne infrastrukture i osnaživanje i povezivanje obrazovne i znanstvene zajednice. U tom kontekstu razvoj digitalnih kompetencija dionika u obrazovanju ključna je karika u ostvarivanju projektnih ciljeva’, zaključuje Mudrinić Ribić.
‘Prepoznali smo IT revoluciju’
A kako je program e-Škole utjecao na škole, učenike, nastavnike i budućnost obrazovanja najbolje znaju njihovi djelatnici. Domagoj Pšeničnjak, ravnatelj Srednje škole Antun Matijašević Karamaneo na Visu, jasno kaže da svakodnevno uviđa inovativne načine na koje nastavnici i učenici koriste logistiku i infrastrukturu koju im je CARNET dao na raspolaganje.
U pilot projektu imali su, kaže, online tečajeve i zadatke, a najveći dio odradili su nastavnici STEM područja. Fokus je bio na privikavanju nastavnog kadra na tranziciju prema uvođenju inovacija. No što to točno znači? Prvotne aktivnosti bile su vezane uz rješavanje zadataka online, a kasnije je, navodi ravnatelj, počela sve veća inkorporacija alata u nastavi. Stoga danas svi nastavnici koriste alate poput online kvizova ili MS Teamsa.
A rezultati nakon nekoliko godina? Odlični su, tvrdi Pšeničnjak. ‘Oglasnu ploču u školi imamo isključivo kao kanal u Teamsima, a jednostavnije sjednice Nastavnog vijeća provode se online. Kao škola brže reagiramo, spremniji smo na promjene i primjenu novih scenarija poučavanja. Nastavnici imaju širi spektar mogućih načina kako znanje i sposobnosti prenositi učenicima. Prepoznali smo IT revoluciju kao sredstvo za postizanje ciljeva i ishoda učenja’, poručuje.
‘Edukacije su najveće bogatstvo’
Ofelija Dragojević, ravnateljica Srednje škole Vela Luka, slikovito nam je prikazala utjecaj projekta: ‘Mogla bih to ilustrirati na primjeru nastavnice koja se bojala upaliti televizor u učionici, a danas samostalno izrađuje i dijeli digitalne obrazovne sadržaje. Druga je pak nastavnica rekla da joj je žao što odlazi u mirovinu nakon što je vidjela kakve nam alate za rad budućnost nosi’.
U Srednjoj školi Vela Luka nije bilo, kaže ravnateljica, nikakvog otpora uvođenju novih tehnologija, naprotiv; u potpunosti su saživjeli s njima. Stoga nema ni zabrane mobitela na nastavi jer su, pojašnjava nam Dragojević, uz veliku angažiranost nastavnika uspjeli osigurati da ih učenici koriste samo za edukaciju.
Premda je riječ o maloj školi s tek 100 učenika i 27 nastavnika, bili su korak ispred većih škola upravo zahvaljujući pilot projektu e-Škole. A što su točno time sve dobili? Interaktivna učionica, pametni ekrani i prijenosna računala, te ono najznačajnije – edukacija kako bi dobivenu opremu dobrano i iskoristili.
‘S obzirom na udaljenost naše škole od sjedišta Dubrovačko-neretvanske županije, ali i ostalih većih gradova, svaki odlazak na edukaciju ranije nam je predstavljao financijski problem. Projekt e-Škole doveo je predavače u našu školu pa smo prvi put dobili priliku na licu mjesta usvajati nova znanja i postavljati konkretna pitanja. Edukacije su najveće bogatstvo ovog projekta’, poručila je Dragojević.
‘Nezamislivo mi je što bi s nama bilo da u Hrvatskoj nije proveden projekt e-Škole’
Zdenko Kobeščak ravnatelj je Osnovne škole Stjepana Radića Brestovec Orehovički, ali i član Povjerenstva za izradu prijedloga Strateškog okvira za digitalno sazrijevanje škola i školskog sustava u RH. Kaže da su združenim snagama stvorili kvalitetan Strateški plan primjene informacijsko-komunikacijskih tehnologija u svojoj školi, ali i dokumente za sigurnu i odgovornu upotrebu digitalne tehnologije, napose u radu s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama.
Ukratko: dokumenti nisu ostali samo ‘mrtvo slovo na papiru’ jer rezultati vrednovanjapokazuju da su na dobrom putu.
‘Osobito nam je drago da je naš proaktivan pristup prepoznat te smo kao škola izabrani za lokaciju jednog od 10 novih Regionalnih obrazovnih centara u drugoj fazi projekta e-Škole. Projekt e-Škole je u potpunosti odgovorio na potrebe i očekivanja učitelja, stručnih suradnika, i svih dionika škole koji žele sigurno, poticajno i suvremeno okruženje za život i rad u školi te se tako kvalitetno pripremiti za život u 21. stoljeću. Nezamislivo mi je što bi s nama bilo da u Hrvatskoj nije proveden projekt e-Škole’, zaključuje Kobeščak.
Scena.ba
