Da se dobro može zaraditi u komisijama pri federalnim ministarstvima dokazuje još jedan izvještaj o financijskoj reviziji, ovog puta Federalnog ministarstva prostornog uređenja u kojem stoji i kako je jedan zaposlenik ministarstva u prošloj godini znao biti član i po sedam komisija/odbora, a što je suprotno Uredbi Vlade Federacije BiH.
Tako je za samo dva zaposlenika ministarstva isplaćeno naknada u visini od 59.698 KM. Jedan je pored plaća zaradio u prošloj godini 32.928 KM a drugi 26.770 KM.
– U radu komisija i radnih tijela tokom 2022. godine bili su angažirani zaposlenici Ministarstva, od čega značajan broj u više radnih tijela, što nije u skladu s Uredbom o načinu osnivanja i utvrđivanju visine naknade za rad radnih tijela osnovanih od Vlade FBiH i rukovoditelja federalnih organa državne službe.
U odborima i komisijama angažirana su 34 zaposlenika (pojedini u tri do sedam komisija i odbora). Od ukupnog iznosa isplaćenih naknada, na dva zaposlenika odnosi se 59.698 KM (pojedinačno 32.928 KM i 26.770 KM). Ne možemo potvrditi da su se poslovi i zadaci svih komisija obavljali poslije radnog vremena – navedeno je u Izvještaju o financijskoj reviziji Federalnog ministarstva prostornog uređenja za 2022. godinu.
Na čelu ministarstva se nalazio Josip Martić.
Izdaci za rad u komisijama iskazani su u iznosu do 688.685 KM (neto), a odnose se na isplate naknada članovima za rad u komisijama koje se formiraju na osnovu posebnih propisa iz nadležnosti.
Za rad zaposlenika Ministarstva u stručnim odborima i komisijama isplaćene su naknade u iznosu od 155.793 KM.
U Izvještaju se navodi kako je ministar (Josip Martić)17. 11. 2022. godine donio Odluku kojom se ograničava angažman državnih
službenika i namještenika u svojstvu članova radnih tijela u najviše dva radna tijela istovremeno, osim u izuzetnim slučajevima gdje se može nastaviti radni angažman državnih službenika i namještenika u više od dva radna tijela, u kom slučaju oni ne ostvaruju naknadu za svoj rad.
Federalni revizori su u izvještaju skrenuli pažnju na to da Grad Široki Brijeg nije opravdao dobijenih 25.000 KM iz 2021. godine, a da mu je Ministarstvo uredno dodijelilo 430.000 KM u prošloj godini za tri projekta sanacije klizišta.
– Nije izvršen nadzor nad namjenskim utroškom sredstava dodijeljenih u 2021. godini Gradu Široki Brijeg u iznosu od 25.000 KM, prije odobravanja sredstava u 2022. godini od 430.000 KM, što nije u skladu sa Zakonom o budžetima u FBiH – navedeno je u revizorskom izvještaju.
Naime, za Projekat utopljavanja zgrada radi uštede energije, od 16 korisnika za koje su dodijeljena sredstva u iznosu od 750.000 KM, 15 je dostavilo izvještaje o utrošku sredstava, dok je za jednog korisnika produžen rok za dostavu izvještaja.
Nakon izvršenog pregleda dostavljene dokumentacije i izvršene terenske kontrole, Komisija je utvrdila za korisnike, koji su dostavili izvještaje, da su sredstva transfera iz 2021. godine pravilno i namjenski korištena, te da su utrošena u skladu sa potpisanim ugovorima.
– Uvidom u dokumentaciju konstatirali smo da je Grad Široki Brijeg dostavio zahtjev za produženje roka 25. 10. 2022. godine navodeći probleme u realizaciji zbog imovinsko-pravnih odnosa, iako mu je rok za realizaciju sredstava odobrenih u 2021. godini istekao 15. 6. 2022. godine.
Zbog dodatnog produženja roka za realizaciju sredstava iz 2021. godine i neprovođenja nadzora nad utroškom sredstva korisnika, Grad Široki Brijeg nije dostavio izvještaj o namjenskom utrošku, a dobio je sredstva i u 2022. godini.
U skladu sa potpisanim ugovorom ministar je produžio rok za realizaciju sredstava iz 2021. godine do šest mjeseci, što znači da korisnik nije opravdao namjenski utrošak sredstava iz prethodne godine u iznosu od 25.000 KM, a u 2022. godini odobrena su mu sredstva za tri projekta sanacije klizišta u iznosu od 430.000 KM, što nije u skladu sa članom 57. Zakona o budžetima u FBiH – naveli su revizori piše faktor.ba
