Cijene nafte skočile su u ponedjeljak više od četiri posto nakon što su sukobi između Hamasa i Izraela krenuli u svoj treći dan.
Barelom nafte vrste Brent trgovalo se po 4,53 posto višoj cijeni, od 88,41 dolara po barelu, dok su terminski ugovori za američku naftu Teksas Intermediate porasli 4,69 posto, na 88,67 dolara po barelu. Loše su to vijesti za tržišta i potrošače jer su se naftne burze prošli tjedan taman ohladile, a cijene sirove nafte pale su u prosjeku i više od deset posto.
Unatoč skoku cijena nafte, američki analitičari vjeruju da je reakcija ulagača impulzivna i vjerojatno privremena.
‘Da bi ovaj sukob imao trajan i značajan utjecaj na tržište, mora doći do smanjenja opskrbe ili transporta nafte’, rekao je CNBC-u Vivek Dhar, direktor Commonwealth Banka za istraživanje rudarskih i energetskih potencijala.
Dodao je da sukob u Izraelu zasad ne stavlja u opasnost nijednog većeg proizvođača nafte.
Nijedna od zaraćenih strana nije značajan igrač na tržištu nafte. Izrael ima dvije rafinerije s ukupnim kapacitetom od gotovo 300.000 barela dnevno. Prema Američkoj agenciji za energetske informacije, zemlja ima ‘gotovo nikakvu proizvodnju nafte i kondenzata’. Slično tome, palestinska područja ne proizvode naftu, pokazuju podaci EIA-e.
Međutim sukob se odvija na pragu ključne regije za proizvodnju i izvoz nafte za globalne potrošače, a većina tržišnih aktera s nervozom gleda prema Iranu.
‘Ako zapadne zemlje službeno povežu iransku obavještajnu službu s napadom Hamasa, tada će se iranska opskrba i izvoz nafte suočiti s neposrednim rizicima’, rekao je Dhar.
Izvoz nafte iz Irana ograničen je još otkad je bivši predsjednik SAD-a Donald Trump 2018. godine napustio nuklearni sporazum s tom zemljom i ponovno joj nametnuo sankcije s ciljem smanjenja prihoda.
‘Iranski izvoz nafte i proizvodnja porasli su za oko 600.000 barela dnevno, na 3,2 milijuna barela, između kraja 2022. i sredine 2023. godine’, stoji u napomeni ulagačima Citi Banka.
Najveća zabrinutost u ovom trenutku vlada zbog toga da bi se sukob u Izraelu mogao proširiti na regiju: ‘Postoji i rizik od regionalnog eskaliranja sukoba. Ako Iran bude uključen, mogli bi se pojaviti problemi s opskrbom, iako još nismo došli do te točke’, rekao je Henning Gloystein, direktor za energetiku, klimu i resurse u Eurasia Groupu.
S obzirom na to da 40 posto proizvodnje nafte u svijetu prolazi kroz Hormuški tjesnac, najvažnije usko grlo u opskrbi svijeta njome, rat između Irana i Izraela mogao bi poskupiti barel za pet do deset dolara.
Scena.ba
