Stručnjaci predviđaju da će globalne emisije ugljičnog dioksida koji zagrijava Zemlju porasti za jedan posto i tako dosegnuti novi maksimum u 2023.
Upozoravaju da se u ovome desetljeću zagađenje ugljičnim dioksidom mora smanjiti za gotovo 50 posto kako bi se ostvarili zadani svjetski ciljevi, a to su ograničenje globalnog zatopljenja i izbjegavanje katastrofalnog učinka na klimu.
Ove su godine globalne emisije ugljičnog dioksida trebale pasti za oko 5 posto, rekao je Glen Peters, direktor Instituta za istraživanje klime, CICERO, sa sjedištem u Norveškoj i voditelj istraživanja.
No događa se upravo suprotno. Istraživanje koje je proveo u suradnji s kolegama pokazalo je da one nastavljaju rasti, a na temelju sadašnjih očekivanja ove godine možemo očekivati porast emisija ugljika između 0,5 i 1,5 posto.
“Nije vjerojatno da će emisije ugljičnog dioksida pasti u 2023.”, rekao je AFP-u.
Preliminarni podaci ukazuju na to da će biti iznimno teško dovoljno brzo smanjiti emisije kako bi se ispunili ciljevi Pariškog sporazuma o ograničenju globalnog zatopljenja na 1,5 Celzijevih stupnjeva iznad predindustrijskih vrijednosti.
“Svake godine emisije ugljičnog dioksida nastavljaju rasti, što otežava ostvarenje ciljeva iz Pariškog sporazuma”, kazao je Peters.
Završna analiza bit će objavljena u prosincu. Tada će se svjetski čelnici sastati na ključnim pregovorima UN-a o klimatskim ciljevima u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Glavna tema pregovora bit će budućnost fosilnih goriva, glavnog izvora onečišćenja ugljičnim dioksidom.
Ranije je tijekom godine Međunarodna agencija za energiju (IEA) upozorila na negativan učinak povećanja investicija u fosilna goriva te na “iznimno visoke emisije” tijekom gospodarskog oporavka nakon pandemije i energetske krize potaknute ruskom invazijom na Ukrajinu.
Peters smatra da bi čista energija trebala istisnuti potražnju za fosilnim gorivima, no “ovo se ipak ne događa u većim razmjerima, što je razočaravajuće“, rekao je.
Scena.ba
