Nasilje nad ženama jedan je od gorućih problema u zemljama Zapadnog Balkana. U javnosti se pojavljuju informacije o sve većem broju prijavljenih slučajeva, a taj problem privukao je pažnju svjetskih medija.
Associated Press u svojoj analizi je naveo primjer ubistva Nizame iz Gradačca te da je ubica prenosio sve na uživo na društvenoj mreži Instagram.
U susjednoj Srbiji ove godine je 27 žena ubijeno u napadima na osnovu pola, uprkos naporima da se podigne svijest i preokrene trend. Aktivisti na Kosovu kažu da je nasilje nad ženama “nacionalna vanredna situacija”.
“Širom zapadnog Balkana žene su maltretirane, silovane, udarane i ubijane, često od strane njihovih partnera i nakon što su više puta prijavljivale nasilje vlastima. Region je izrazito konzervativan, sa stoljetnom tradicijom muške dominacije, ali problem je narastao nakon ratova 1990-ih i političkih, ekonomskih i društvenih kriza koje traju od okončanja sukoba”, navodi AP.
Kao odgovor, ženske grupe u regionu organizovale su proteste kako bi privukle pažnju javnosti i zahtijevale akciju. Oni su uspostavili linije za pomoć i skloništa za žene. Ali aktivisti krive vlasti što nisu djelovale odlučnije u zaštiti žena i suprotstavljanju kulturi nekažnjivosti.
AP navodi da je slučaj iz Gradačca potresao javnost u augustu, kada je muškarac upucao svoju bivšu partnericu u glavu u videosnimku uživo na Instagramu.
Ubojstvo je bilo “tako jezivo i toliko tragično” da je “otvorilo oči”, rekla je Jadranka Milićević iz grupe Cure.
List navodi da je većina zemalja na Zapadnom Balkanu donijela zakone i propise za borbu protiv nasilja nad ženama, ali primjena je i dalje nedosljedna.
“Bosna je, na primjer, bila među prvim zemljama koje su ratificirale Istanbulsku konvenciju Vijeća Evrope o nasilju nad ženama, ali je od tada problem samo rastao”, piše AP.
Vanja Macanović iz Autonomnog ženskog centra Srbije je kazala da su nasilje nad ženama i nasilje u porodici globalni fenomen.
“Ima ih svuda, ali je ključno pitanje odgovora države na nasilje. Nažalost, ono što vidimo ovdje (na Balkanu) je da je nasilje odobreno. To je model ponašanja koji nije dovoljno osuđivan u javnosti”, rekla je ona.
Jadranka Miličević je poručila da su potpisane sve relevantne međunarodne deklaracije, rezolucije i konvencije, ali je njihova primjena upitna.
“Previše ljudi još uvijek doživljava obiteljsko nasilje kao privatno pitanje, privatnu stvar između dvoje ljudi. Oni ne shvataju da je to društveni problem”, rekla je.
AP navodi da kao jedan od ključnih problema posmatrači navode blage kazne u BiH za nasilje i ubijanje žena. U izvještaju GREVIO-a iz 2022. godine, stručnog tijela koje prati implementaciju Istanbulske konvencije, navodi se da takva sudska praksa podstiče “osjećaj nekažnjivosti” koji snažno osjećaju i počinioci i njihove žrtve.
“Samo jednom je ubojica osuđen na maksimalnu kaznu od 40 godina u slučaju kada je žrtva bila žena. Ukupno 65 žena je ubijeno u proteklih 10 godina, a pet je preživjelo pokušaje ubistva u zemlji od 3,3 miliona ljudi, pokazuju lokalni podaci”, piše AP.
Scena.ba
