Lideri zemalja članica EU na samom su početku summita u Bruxellesu, na veliko iznenađenje, usvojili odluku o otvaranju pristupnih pregovora s Ukrajinom i Moldavijom, a izrazili su i spremnost za otvaranje pregovora i s Bosnom i Hercegovinom čim se postigne neophodna razina usuglašavanja s kriterijima. Tu je vijest prvi objavio Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća na društvenim mrežama.
Ovo je pozitivno iznenađenje jer je bilo najavljeno da bi Mađarska mogla uložiti veto i da bi se zbog toga mogao i produljiti dvodnevni summit.
No, Viktor Orban napustio je dvoranu kada se usvajala odluka o Ukrajini i to je omogućilo da se odluka usvoji. To je potvrdio i premijer RH Andrej Plenković. Na pitanje ‘je li onda odluka usvojena od strane 26, a ne 27 zemalja članica?‘, Plenković je odgovorio kako je ‘odluka usvojena od strane Europskog vijeća‘.
Isto tako, Vijeće je odlučilo dodijeliti status kandidata Gruziji. EU će sada pripremiti pregovarački okvir kako bi se omogućilo i formalno otvaranje pristupnih pregovora s Ukrajinom i Moldavijom, vjerojatno u proljeće sljedeće godine.
Očito je odluka Europske komisije o odmrzavanju 10 milijardi eura iz EU fondova za Mađarsku uspjelo ukinuti prijetnju veta. To mnogi u EU smatraju ucjenom. Cijena neusvajanja odluke za otvaranje pristupnih pregovora bi za EU bila ogromna, za Ukrajinu razarajuća. i svakako bi bila veliki poklon Putinu.
Andrej Plenković je također rekao da se Hrvatska založila za što bolju odluku o BiH. Prema Plenkoviću, ovo je trenutno bilo najviše moguće. To znači, dodao je naš premijer, kako će Komisija u ožujku izraditi posebno izvješće o ispunjavanju uvjeta od strane BiH kako bi se zatim usvojila i formalna odluka o otvaranju pregovora s Bosnom i Hercegovinom.
Druga tema oko koje je nužna suglasnost jest revizija višegodišnjeg financijskog okvira. Tu nije prepreka Orbán, nego razlike između država članica koje ne žele značajno povećanje proračuna EU za sljedeće četiri godine i onih koje to žele. Ali, bez tog povećanja EU neće moći realizirati ključne ciljeve, niti se suočiti s posljedicama inflacije.
Komisija je zatražila dodatnih 67 milijardi eura, od kojih bi 17 trebalo ići za pomoć Ukrajini. Zemlje koje su neto uplatitelji u proračun EU slažu se da treba popuniti rupu potrebnu za financiranje Ukrajine, ali ne i za ostalih 50 milijardi. Taj novac trebalo bi pronaći negdje drugdje, a ne u uplatama zemalja članica. Kad je novac u pitanju, u EU je uvijek problem postići konsenzus, ali na kraju se ipak nekako dogovore. No, ovaj je put drugačije jer mnoge zemlje, uključujući i Njemačku koja je najveći uplatitelj u zajednički proračun EU, imaju problema s prenamjenom financijskih sredstava. Dogovor je nužno postići sada jer će to sljedeće godine, kada su i europski izbori, biti gotovo nemoguće.
Lideri EU ponovit će i privrženost perspektivi članstva u EU za zemlje Zapadnog Balkana. Međutim, i tu, bez obzira na sav pozitivan trend, nema pomaka jer Bugarska i dalje blokira otvaranje prvih poglavlja sa Sjevernom Makedonijom, a Grčka sada blokira otvaranje prve skupine poglavlja s Albanijom. Dakle, i ovdje padaju u vodu sve priče o tome kako “bilateralna pitanja ne smiju postati prepreka u procesu proširenja”.
Među ostalim temama su migracije, stanje na Bliskom istoku, odnosi s Turskom, klimatske promjene te obrana i sigurnost.
Scena.ba
