Nepostojanje robnih rezervi lijekova i medicinskih sredstava značajno i negativno utječe na pacijente, zdravstveni sistem u Bosni i Hercegovini i sve ostale sudionike u lancu snabdijevanja.
Robne rezerve lijekova i medicinskih sredstava moraju biti prioritet na svim nivoima vlasti, kako bi se osigurala dostupnost lijekova.
Na glavne posljedice nedostatka robnih rezervi u području lijekova i medicinskih sredstava na zdravstveni sistem ukazao je Faruk Hadžić, predsjednik Udruženja veleprometnika lijekovima i medicinskim sredstvima u Bosni i Hercegovini (UVLMS).
“Nedostatak lijekova i medicinskih sredstava onemogućava pravovremeno liječenje pacijenata, prisiljavajući zdravstvene ustanove na korištenje zamjenskih lijekova kada je to moguće. Često pacijenti sami moraju potražiti lijekove izvan zemlje, što često dovodi do nepravovremenog liječenja, povećanja broja bolničkih tretmana i značajnog povećanja troškova u zdravstvu”, naglasio je Hadžić.
Navodi da nedostatak lijekova stavlja dodatni pritisak i na zdravstvene radnike, stvarajući izazova u pružanju odgovarajuće skrbi, smanjenja povjerenja javnosti u sposobnost zdravstvenog sistema te dugoročnih posljedica na percepciju zdravstvenog sistema u BiH.
“U slučaju epidemija, pandemija ili drugih stanja nepogode, nedostatak robnih rezervi može značajno otežati upravljanje širenjem bolesti i imati ozbiljne posljedice po zdravlje stanovnika u BiH. Sve navedeno utječe na važnost održavanja adekvatnih zaliha u lancu snabdijevanja i zdravstvenom sistemu, kako bi se osigurala stabilnost i učinkovitost u pružanju zdravstvene zaštite, a posebno u izvanrednim situacijama”, razjasnio je Hadžić.
Iz Federalnog ministarstva zdravstva BiH dostavljen je odgovor u kontekstu mogućih problema u vezi s globalnom opskrbom i dostupnošću lijekova.
“Prije svega, treba istaknuti da je u nadležnosti Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine uspostavljanje i nadzor jedinstvenog tržišta lijekova i medicinskih sredstava, te njihove dostupnosti za teritoriju BiH, kao i ostvarivanje suradnje i pružanja stručne pomoći nadležnim državnim i entitetskim ministarstvima ovlaštenim za poslove zdravstva pri oblikovanju, pripremanju prijedloga i provođenju nacionalne politike lijekova i medicinskih sredstava za uporabu u humanoj medicini”, naznačili su.
Istaknuto je da je Federalno ministarstvo zdravstva kroz stručna tijela u stalnom kontaktu s Agencijom i aktivno učestvuje u njezinom radu zajedno s predstavnicima Ministarstva zdravstva Republike Srpske i Odjela za zdravstva distrikta Brčko te prati situaciju na globalnom tržištu lijekova.
“Što se tiče robnih rezervi, ističemo da je, prema zaključku Vlade FBiH, formirana Radna skupina za izradu Prednacrta zakona o federalnim robnim rezervama, s obzirom da postojeći datira još iz 1999. godine, te i ovo ministarstvo ima svog predstavnika u navedenoj radnoj skupini. S tim u vezi, Federalno ministarstvo zdravstva će, uzimajući u obzir važeću legislativu u području lijekova, ali i samu specifičnost lijeka kao proizvoda, kroz novi zakon o federalnim robnim rezervama tražiti najučinkovitiji model koji će omogućiti uspostavu i robnih rezervi lijekova”, konstatirano je iz Federalnog ministarstva zdravstva.
Iz ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo (MZKS) rečeno je da se plan robnih rezervi smatra državnom tajnom.
“Robne rezerve formiraju se kupovinom roba od domaćih proizvođača u zemlji. Ako na tržištu nema dovoljno domaće robe odgovarajućeg kvaliteta ili se roba ne proizvodi u zemlji, robne rezerve se mogu formirati kupovinom robe iz uvoza, po tržišnim ili propisanim cijenama. Robne rezerve Kantona održavaju se povremenim obnavljanjem, zavisno o vrsti i prirodi robe i roka upotrebe robe. Roba se mora obnoviti najkasnije 30 dana prije isteka roka upotrebe robe, osim ako posebnim propisom nije drugačije regulisano”, obrazloženo je iz kantonalnog ministarstva.
Napomenuto je da je Direkcija za robne rezerve Kantona Sarajevo jedina nadležna za osiguranje robnih rezervi u lijekovima i medicinskim sredstvima, a prema Planu robnih rezervi koje donosi Vlada Kantona Sarajevo. Sredstva za osiguranje, skladištenje i nabavljanje robnih rezervi Kantona Sarajevo osigurava Direkcija za robne rezerve Kantona Sarajevo zajedno sa Vladom Kantona Sarajevo.
“Posljedica nedostatka robnih rezervi u području lijekova i medicinskih sredstava je nemogućnost liječenja i pružanja zdravstvene zaštite odnosno pogoršanje bolesti i na kraju i umiranje”, akcentirali su iz MZKS.
Navode i da veleprometnici komora magistara farmacije i farmaceutska industrija (inovativci i genetičari) nemaju nadležnost u obezbjeđenju robnih rezervi ali da stoje na raspolaganju Direkciji za robne rezerve za skladištenje, čuvanje i zanavljanje robnih rezervi u lijekovima i medicinskim sredstvima, a prema ugovoru koji bi im Direkcija za robne rezerve ponudila.
“Dio robnih rezervi u lijekovima je uspostavljen i u nadležnosti je Direkcije za robne rezerve Kantona Sarajevo. Napominjemo da su i sve Apoteke zakonski obavezne da imaju jednomjesečne zalihe a koje nisu u sklopu robnih rezervi Kantona Sarajevo. Ministartsvo zdravstva Kantona Sarajevo u sklopu svoje nadležnosti redovno dostavlja Direkciji za robne rezerve Kantona Sarajevo potrebe Kantona Sarajevo u lijekovima I medicinskim sredstvima”, navode iz MZKS.
Hadžić je napomenuo da institucije na svim nivoima vlasti trebaju uspostaviti saradnju sa svim sudionicima u lancu snabdijevanja lijekovima i medicinskim sredstvima, a s ciljem određivanja ključnih lijekova i medicinskih sredstava i razvoja strategije održavanja dovoljnih zaliha u lancu snabdijevanja i zdravstvenom sistemu.
“Potrebno je centralizovati sistem izvještavanja o urednom snabdijevanju odnosno na dnevnoj bazi pratiti nestašice lijekova, a još važnije predvidjeti prije nego se one dogode, u čemu mogu učestvovati i međunarodne organizacije. Institucije trebaju stvoriti regulatorni okvir koji potiče proaktivno upravljanje zalihama, motivirajući sudionike na održavanje rezervi kroz jasne smjernice i poticaje”, obrazložio je Hadžić.
Podcrtao je da svi sudionici trebaju zajedno raditi na razvoju brzih mehanizama djelovanja u izvanrednim situacijama poput pandemija.
Hadžić je za Klix.ba objasnio koje su moguće strategije ili politike koje bi se mogle primijeniti kako bi se uspostavile robne rezerve, a potom osigurala adekvatna količina robnih rezervi lijekova.
“Ključni prvi korak u ovom procesu je razvoj i implementacija državnih ili entitetskih strategija za robne rezerve lijekova i medicinska sredstva. Ove strategije trebaju precizno definisati ključne lijekove i medicinska sredstva za robne rezerve i najefikasniji model za njihovo održavanje”, naglasio je.
Ukazao je na neophodnost snažne saradnje između Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine, entitetskih ministarstava zdravstva, te drugih relevantnih institucija i sudionika u lancu snabdijevanja lijekovima i medicinskim sredstvima.
“Imajući u vidu kompleksnost državnog uređenja i raspoložive resurse, najoptimalniji pristup za održavanje robnih rezervi lijekova predstavlja model javno-privatnog partnerstva”, naznačio je.
Objašnjava da je ovaj model već uspješno primijenjen u nekoliko zemalja Europske unije i da pruža transparentan uvid u količine zaliha smještenih u privatnim kompanijama.
“Državna ili entitetska institucija ne preuzima vlasništvo nad zalihama, već privatne kompanije u lancu snabdijevanja čuvaju rezerve u koje institucije imaju uvid. Kroz mehanizme kupoprodaje, nadležne institucije pokrivaju troškove finansiranja, skladištenja i održavanja ‘viška’ zaliha”, objasnio je Hadžić.
Ukazao je i ulogu regulatornih tijela u osiguravanju dostupnosti i održivosti robnih rezervi lijekova.
“Njihova uloga obuhvata praćenje usklađenosti sa zakonodavstvom o održavanju rezervi, pružanje smjernica o minimalnim standardima i praksama i uslovima kako bi se osiguralo održavanje zaliha u skladu sa visokim standardima. U cilju poticanja sudionika u lancu snabdijevanja, regulatorna tijela mogu koristiti finansijske poticaje, olakšice ili obaveze kako bi osiguralo održavanje odgovarajućih zaliha lijekova, sprječavajući potencijalne nestašice”, razjasnio je.
Napomenuo je da regulatorna tijela moraju razviti strategije i planove hitnog djelovanja u izvanrednim situacijama poput epidemija, pandemija ili prirodnih katastrofa.
“Ova planiranja omogućavaju brzu mobilizaciju resursa i osiguravanje pravovremene opskrbe lijekovima, sprečavajući potencijalne nestašice i osiguravajući zdravstvenu zaštitu stanovništvu Bosne i Hercegovine”, zaključio je Hadžić.
Scena.ba
