Velika i dobro organizirana teroristička ćelija izvela je prije 20 godina smrtonosne bombaške napade na vlakove u Madridu. U današnje vrijeme džihadističke prijetnje s kojima se Španjolska suočava dolaze od vukova samotnjaka i manjih samoradikaliziranih skupina.
Deset bombi postavljeno je 11. ožujka 2004. na četiri prigradska vlaka koja su prometovala prema željezničkoj postaji Atocha u glavnom gradu. Bombe su eksplodirale u razmaku od nekoliko minuta. Ubijene su 192 osobe, a ranjeno je gotovo 2000 u najgorem napadu džihadista u Europi.
Napade je izvela velika ćelija sastavljena uglavnom od prve generacije marokanskih doseljenika. Sedam osumnjičenih članova ćelije raznijelo se tri tjedna kasnije kad je policija opkolila njihovo skrovište u predgrađu Madrida. Još njih 18, uglavnom Marokanaca te nekoliko Španjolaca, Sirijac i Egipćanin, završili su u zatvoru zbog napada.
Jedan od razloga za napad bio je to što se Španjolska pridružila Amerikancima i Britancima u invaziji na Irak. Nekoliko dana poslije napada na željeznicu održani su izbori na kojima je do tada vladajuća konzervativna Narodna stranka glatko izgubila.
Dva desetljeća kasnije, najnovije godišnje izvješće o nacionalnoj sigurnosti Španjolske pokazalo je da ‘najveću (džihadističku) prijetnju’ Španjolskoj i zapadu predstavljaju ‘vukovi samotnjaci i samoradikalizirane ćelije’.
Sada je ‘teže izvršiti složeni teroristički napad u Španjolskoj’ s obzirom da je sposobnost Islamske države (IS) i Al-Kaide da organiziraju takve napade u Europi ‘značajno smanjena’. Unatoč tome, Španjolska je i dalje na visokoj drugoj od pet razina uzbune.
‘Individualni, emocionalni’ džihad
U posljednjem velikom napadu u Španjolskoj 2017. godine, ubijeno je 16 osoba u Barceloni i obližnjem primorskom gradu Cambrilsu. Najnovije nasilje inspirirano džihadom provedeno je kroz tri pojedinačne operacije 2018., 2019. i 2023., koje su odnijele dva života. Činilo se da je svaki napad bio motiviran izljevom bijesa, problemima s mentalnim zdravljem ili osvetom i praktički nikakvom prethodnom pripremom. I nijedan nije uključivao upotrebu vatrenog oružja.
‘Primjećujemo individualniji, emocionalniji pristup džihadu’, rekla je Carola Garcia-Calvo, viša istraživačica radikalizacije i globalnog terorizma u madridskom think tanku Real Instituto Elcano. ‘Ne smijemo smanjiti oprez jer je karakteristika globalnog džihadističkog pokreta i njegove inherentne terorističke prijetnje njegova ogromna sposobnost mutiranja i prilagodbe novim kontekstima’, rekla je. Novi mobilizirajući element pojavio se posljednjih nekoliko mjeseci s ratom Izraela i Hamasa, dodala je.
Fernando Reinares, stručnjak za džihadizam i autor tri knjige o bombaškim napadima na vlakove u Madridu, rekao je da je prijetnja za Španjolsku još uvijek ‘značajna’. Govorio je o tome prošlog tjedna na okruglom stolu Kraljevskog instituta Elcano. Španjolska je ‘među tri europske zemlje koje su sustavno provodile najviše protuterorističkih operacija i uhitile najviše osumnjičenih džihadista’, istaknuo je.
Više od 1000 uhićenja
U vrijeme napada 2004., Španjolska se suočavala i s prijetnjom ETA-e, naoružane separatističke skupine koja je predala svoje oružje 2011. i raspala se sedam godina kasnije.
To je omogućilo snagama sigurnosti da svoju pozornost usmjere na islamski radikalizam. U dva desetljeća od bombaških napada na vlakove, Španjolska je uhitila 1047 osumnjičenih u 408 operacija, pokazuju službeni podaci. I profil potencijalnog džihadista se promijenio. Obično su mlađi, često rođeni u Španjolskoj i u kontaktu s kolegama ekstremistima uglavnom na internetu.
‘Kao prvo, radikali su mlađi ljudi’, napisao je Alvaro Vicente, analitičar iz think tanka Kraljevski institut Elcano. ‘Mlađi od 18 jedina su demografska skupina koja je porasla među džihadističkim militantima u posljednjem desetljeću’, dodao je. ‘Drugo, uspostavljeni su virtualni prostori gdje se (radikalizacija) odvija’, rekao je Vicente.
Scena.ba
