Hrvatska i Španjolska dobro surađuju na projektu ispitivanja materijala potrebnih za gradnju prve fuzijske elektrane u EU, a uskoro bi im se mogli priključiti novi partneri, rekao je šef španjolske delegacije Ángel Ibarra u razgovoru za Hinu.
EU želi oko 2050. godine izgraditi elektranu u kojoj bi se struja proizvodila pomoću nuklearne fuzije, spajanjem dva lakša atoma vodika u jedan teži, pri čemu se oslobađa ogromna energija. Fizičar Ibarra kaže da bi se u takvoj fuzijskoj nuklearki proizvodila ista količina struje kao u sadašnjoj fisijskoj, ali ona ne bi proizvodila toliki radioaktvni materijal.
‘U fuzijskim reaktorima gorivo bi bili litij i deuterij koji se dobiva iz vode. Proizvodi nastali takvom reakcijom nisu toliko radioaktivni i manjeg su vijeka trajanja pa je to sigurniji način proizvodnje energije’, objašnjava. ‘Osim toga, gorivo postojećih fisijskih nuklearki je uranij čija je količina ograničena i koji će nestajati daljnjim crpljenjem (u svijetu)’, dodaje.
No da bi fuzijska elektrana bila izgrađena potrebno je prvo testirati materijale potrebne za njezinu gradnju. Španjolska i Hrvatska dogovorile su 2021. zajedničko ispitivanje tih materijala u blizini španjolskog grada Granade za što je potrebno izdvojiti 707 milijuna eura. Španjolska sudjeluje s 50 posto u projektu, a Hrvatska s pet posto.
‘Suradnja s Hrvatskom zasad se odvija jako dobro’, kaže Ibarra. ‘Ne samo u ovom konkretnom projektu nego i oko ostalih tema vezanih za fuziju’, dodaje.
Hrvatska šalje komponente
Hrvatski tim, predvođen fizičarem Tončijem Tadićem, lani je najavio da će Hrvatska svoju obvezu iz pet postotnog udjela ispuniti slanjem komponenti za istraživački centar u Španjolskoj, a ne novcem. Iz Hrvatske bi trebale biti izvezene dizalice, izmjenjivači topline ulja i vode za hlađenje litija, te četiri posebno dizajnirana modula. Ta oprema trebala bi biti isporučena do kraja 2029. u mjesto Escuzar, udaljen 20 kilometara od Granade.
Ibarra će se u četvrtak u Zagrebu sastati s Tadićem u sklopu susreta dvaju timova. Na sastanku bi trebalo otpočeti formiranje međunarodnog tima, u kojem će biti i fizičari drugih zemalja, a koji bi trebao formalizirati dokument s detaljima doprinosa Hrvatske i Španjolske.
‘Sada imamo dokument kojim je navedeno ono čime dvije zemlje žele doprinijeti, ali potreban nam je detaljniji opis u vjerodostojnijem dokumentu’, kaže Ibarra.
Sastanku u Zagrebu trebalo bi prisustvovati 16 drugih zemalja i međunarodnih organizacija koje zasad imaju status promatrača u tom španjolsko-hrvatskom projektu nazvanom IFMIF-DONES (International Fusion Materials Irradiation Facility – Demo Oriented NEutron Source).
‘Oni promatraju kako se odvija projekt. Ideja je da dobivaju informacije pa da im bude lakše donijeti odluku o priključenju’, kaže Ibarra. Posljednjih mjeseci su porasli izgledi da se u preostalih 45 posto projekta uključe promatrači poput EUROATOM-a, Japana, Njemačke i Italije.
‘Vjerojatno će se netko od njih prije ili kasnije priključiti, ali još uvijek nema službene najave. Ne znam hoće li je biti sutra na sastanku, ali razgovarat ćemo’, kaže Ibarra. On vjeruje da bi službena najava o novom partneru mogla uslijediti u listopadu na idućem sastanku.
Dobar napredak
Istovremeno u Escuzaru, gdje će se provoditi ispitivanja, traju građevinski radovi. Na jednoj zemljišnoj parceli već je niknula zgrada, a druga se gradi. ‘Nakon ljeta ćemo imati ondje znanstvene i tehnološke instalacije’, napominje šef španjolskog tima.
U jednoj od tih zgrada nalazit će se 100 metara dugačka cijev promjera 30 centimetara. Kroz nju će ‘prolaziti kuglice s namjerom da se na drugom kraju jako ubrzaju i udaraju o nešto, prilikom čega će nastati reakcija slična onoj koja se događa u reaktoru nuklearke’. ‘Tim instrumentom ćemo raditi eksperiment. Njime ćemo simulirati ono što se događa u reaktoru’, pojašnjava Ibarra.
Eksperimentiranje bi moglo početi 2035. godine kada će ondje raditi 300 inženjera, tehničara, administratora i znanstvenika. Temeljem tih testiranja, trebao bi pet godina kasnije biti izgrađen reaktor za demonstraciju, što je uvod u gradnju fuzijskih nuklearki u Europi. ‘Dobro napredujemo prema tome’, zaključuje Ibarra.
Scena.ba
