Kada je visoki predstavnik 27. travnja prošle godine suspendirao Ustav Federacije na 24 sata, sastavni dio odluke bile su i izmjene Ustava Federacije BiH koje nisu istog momenta stupile na snagu.
Izmjene su se, između ostalog, odnosile na uvođenje mogućnosti da jedan od dvojice potpredsjednika Federacije BiH bude preglasan prilikom imenovanja Vlade, odnosno mehanizam veta, kao i institut vanrednih izbora.
Odlukom je određeno da će amandmani na Ustav FBiH stupiti na snagu 1. svibnja 2024. ukoliko do tada Parlament Federacije ne donese odluku kojom bi sam omogućio deblokadu procesa imenovanja Vlade FBiH. Za više od deset mjeseci Parlament nije razmatrao bilo kakve promjene Ustava.
Šta će praktično značiti izmjene Ustava Federacije koje je donio visoki predstavnik u odnosu na one koje su nametnute na dan Općih izbora 2. listopada 2022. godine?
Podsjetimo, on je na dan izbora podigao broj delegata u klubovima konstitutivnih naroda u Domu naroda FBiH sa 17 na 23, u Klubu Ostalih sa 7 na 11. Osim toga, umjesto trećine delegata potrebne za predlaganje (pot)predsjednika Federacije (6 od 17), Schmidt je prag podigao na skoro 50 posto. Odredio je da je potrebno minimalno 11 od 23 delegata za predlaganje (pot)predsjednika.
Po tim odredbama stranka/koalicija koja bi bila u stanju skupiti 13 delegata, onemogućila bi bilo koju drugu stranku/koaliciju da je izostavi iz Vlade Federacije, jer nitko drugi ne bi mogao skupiti spomenutih 11 delegata i predložiti (pot)predsjednika Federacije. I
Time je visoki predstavnik ojačao hrvatski politički faktor na insistiranje Zagreba, a generalno i druge nacionalne stranke, uključujući SDA, što se ubrzo pokazalo i u praksi. S obzirom da je SDA uz pomoć DF posrednim izborima dobila 13 delegata nije bilo moguće formirati Vladu bez njih.
Svjesni toga predstavnici Trojke vršili su pritisak na visokog predstavnika da ponovo intervenira i mijenja odluku koju je sam prvobitno donio. Ubrzo su postale sve glasnije najave da će Schmidt ponovo intervenirali.
Vodila se diskusija da li takva odluka treba biti privremena, odnosno važiti samo u trenutku imenovanja i potvrđivanja Vlade, ili trajna, u smislu da bi važila i za sve naredne cikluse.
Podsjećamo, da su na snazi ostale prethodne odredbe Ustava Federacije i Izbornog zakona, koje su važile do prve intervencije visokog predstavnika od 2. listopada, SDA ne bi imala mogućnost da zaustavi eliminaciju iz vlasti, jer je trećinu delegata (6 od 17) za predlaganje (pot)predsjednika mogla skupiti i Trojka.
Visoki predstavnik se na kraju odlučio na rješenje da donese jednu privremenu i jednu trajnu odluku. Privremenom je zamijenio (supstituirao) potpis potpredsjednika FBiH iz reda Bošnjaka Refika Lende i time omogućio imenovanje Vlade odlukom predsjednice Lidije Bradare, a uz suglasnost samo jednog potpredsjednika Igora Stojanovića,. Idući dan većina u Predstavničkom domu potvrdila je odluku predsjednice Bradare.
Drugom odlukom Schmidt je donio odredbe Ustava kojima je prvi put od postojanja Federacije omogućio da jedan od potpredsjednika, ako se u prva dva kruga ne postigne suglasnost predsjednika i oba potpredsjednika, može biti preglasan prilikom imenovanja Vlada, uz jedan bitan uvjet. Ukoliko bi se to dogodilo preglasani potpredsjednik bi mogao uložiti veto na tu odluku.
U tom slučaju odluku o imenovanju Vlade bez potpisa jednog od potpredsjednika morao bi potvrditi ne samo Predstavničkim dom kao u prva dva kruga, već i Dom naroda većinskim glasanjem.
Najvažnije, protiv ne bi smjelo biti 3/5 delegata (14 od 23) ni u jednom klubu konstitutivnih naroda u ovom domu.
To je zapravo i najveća promjena, jer bi stranci/koaliciji koja bi željela zakočiti imenovanje Vlade kroz klubove konstitutivnih naroda trebalo umjesto ranijih 13, u konačnici 14 delegata. Time će onoj stranci koja “brani” veto biti izazovno naći tih 14 delegata koji će u datom trenutku morati glasati protiv imenovanja Vlade. Odnosno, nije dovoljno da 3/5 delegata ne glasa “za” imenovanje, već oni moraju glasati “protiv” da bi veto izdržao.
U slučaju da ni tada ne uspije imenovanje Vlade ponovo bi se tražila suglasnost predsjednika i oba potpredsjednika. Ukoliko Vlada opet ne bi bila imenovana Parlament Federacije i kantonalne skupštine će biti raspuštene.
Nakon toga bit će raspisani prijevremeni izbori za predstavnički dom i za kantonalne skupštine.
Konkretno, Schmidt je svoju prvobitnu odluku iz listopada 2022. oslabio odlukom od travnja 2023. godine, otežao je poziciju nacionalnim strankama da se domognu mehanizma koji im garantira vlast.
Scena.ba
