Nekoliko tjedana u 2022. godini svijet Vladimira Putina se brzo raspadao. Ruske trupe nisu uspjele zauzeti Kijev, a zapad se okupljao oko Volodimira Zelenskog, zamrzavajući rusku imovinu u inozemstvu i namećući sankcije bez presedana, piše The Guardian.
Sam Putin djelovao je uzrujano, vrijeđao je Lenjina i apelirao na Ukrajince da svrgnu svoju “bandu narkomana i neonacista”.
Dok Rusi izlaze na birališta u petak na izbore sa samo jednim mogućim rezultatom, Kremlj će zatražiti mandat za taj rat, opisujući pritom Putinovo najkrvavije kockanje kao najbolji trenutak za zemlju.
Ruski je čelnik često uspijevao predstavljajući protivnicima samo loše i gore opcije; ovi izbori nisu drugačiji.
Uvjeren da može nadživjeti Zapad, Putin nastoji budućnost Rusije, uključujući elitu i društvo koje se čini pomireno s njegovom doživotnom vladavinom, vezati sa sudbinom svog dugog rata u Ukrajini.
“Imate posla s osobom koja je započela ovaj rat; “On je već napravio pogrešku tolikih razmjera da to nikada ne može sebi priznati”, rekao je bivši visoki ruski dužnosnik za Guardian. “I ne može izgubiti taj rat. Za njega bi to bio kraj svijeta.
“Svi smo mi – zahvaljujući Putinu – dovedeni u takvo sranje da nema dobrog ishoda. “Jedine opcije idu od vrlo loših do katastrofalnih”, dodao je. A ako Putin počne gubiti, dodala je ova osoba, tada bismo “svi mogli vidjeti zvijezde na nebu” – što je aluzija na nuklearni rat.
Rat u prvom planu
Putinova kampanja za ponovni izbor, koja je uključivala oko milijardu eura uloženih u propagandu, prema dokumentima koje je pribavio estonski list Delfi, a pregledao Guardian, stavila je rat u prvi plan, budući da on predviđa militarizirano društvo.
Upućene osobe kažu da je, dok je njegov tim inzistirao da se usredotoči na pozitivnu agendu socijalne potrošnje ili kulturnih postignuća, Putin umjesto toga odlučio objaviti svoju kandidaturu razgovarajući s veteranima rata, za koje je rekao da bi trebali pomoći u formiranju nove “klase upravljanja” koja bi zamijenila staru, osramoćenu elitu.
A na TV-u se pojavio samouvjeren sugerirajući da je spreman nastaviti se boriti do pobjede.
“Bilo bi smiješno za nas započeti pregovore s Ukrajinom samo zato što joj ponestaje streljiva”, rekao je Putin u ovotjednom intervjuu s propagandistom Dmitrijem Kiselevim.
Jedan od Putinovih ciljeva na ovim izborima je “lišiti većinu Rusa sposobnosti da zamisle budućnost bez njega”, napisali su Michael Kimmage i Maria Lipman u Foreign Affairsu. A izgledi za njegov sljedeći mandat, ili čak dva mandata do 2036., čine se jasnima: vječni rat, sve više militarizirano društvo i gospodarstvo kojim dominiraju država i vojni izdaci.
U svibnju 2022. Boris Bondarev, savjetnik ruske misije pri Uredu Ujedinjenih naroda u Ženevi, podnio je ostavku u znak protesta protiv rata. Tada je optužio ministarstvo vanjskih poslova za “ratno huškanje, laži i mržnju” i napisao: “nikada se nisam toliko sramio svoje zemlje”.
Dvije godine kasnije, Bondarev ostaje jedini ruski diplomat koji je javno prebjegao na zapad od veljače 2022. Upitan zašto, rekao je: “Zato što sam ja jedini možda bez zdrave pameti”.
“Svi ostali sjede kod kuće, vjerojatno se osjećaju prilično dobro, sada čak i bolje. Dobivaju plaće, mogu i dalje putovati i nisu mobilizirani za rat. “Oni sada misle da će uskoro pobijediti, a zatim i moći ponovno putovati na Zapad nakon što se ukinu sankcije.”, rekao je.
Dodao je da traži posao otkako je prebjegao.
Malo tko se usprotivio
Samo nekolicina vrhunskih poslovnih ljudi, uključujući bankara milijardera Olega Tinkova i Yandexovog Arkadija Voloža, izjasnila se protiv rata, i to iz relativne sigurnosti izvan zemlje. Obojica više nemaju poslove u Rusiji.
Promatrači smatraju da je postojao trenutak kada su se i drugi mogli odvojiti od Kremlja.
Ali kako je Rusija stabilizirala svoj položaj na bojnom polju i svoje gospodarstvo, a zapadna potpora Ukrajini zaglibila u političke sukobe, pomicanje ravnoteže snaga obeshrabrilo je daljnje prebjege.
“Ne razgovaram s ljudima koji su još u Rusiji o njihovoj budućnosti”, rekao je Guardianu jedan uspješni biznismen kojemu su uvedene sankcije. “To je glupo pitanje. Svatko je već napravio svoj izbor.”
U isto vrijeme, smrt oporbenog čelnika Alekseja Navaljnog i slamanje cijele oporbene politike u zemlji podigli su uloge za bilo kakvo protivljenje Putinu.
Mihail Hodorkovski, bivši oligarh koji je bio u zatvoru za vrijeme Putina, a sada je član oporbe u egzilu, rekao je da je trenutak za raskol među elitom “propušten”.
“Bez očitog vojnog poraza”, rekao je, sukobi među elitom ne bi izazvali “ozbiljne promjene, barem dok je Putin živ”.
Rusija pokušava namamiti natrag više od pola milijuna ljudi koji su pobjegli iz zemlje nakon početka rata, uključujući neke od njezinih najobrazovanijih i najbogatijih građana.
“Ne vjerujem da će biti ikakvih javnih nedostataka”, rekao je biznismen kojemu su nametnute sankcije. “A zbog čega? Očito, onima koji su otišli nije baš dobro krenulo. “Oni koji kažu da bi trebalo biti lako govoriti [protiv rata] ne razumiju realnost i moguće posljedice.”
‘Ukopao se‘
Iako su Putinovi ratni planeri predviđali munjeviti napad kojim bi Kijev bio zauzet za nekoliko dana, diplomati, insajderi, promatrači i aktivisti uglavnom vjeruju da je Putin sada spreman za daleko duži sukob koji bi mogao trajati godinama, ako ne i desetljećima.
“Čini se da se Putin ukopao; “on neće zaustaviti rat ako ne bude prisiljen na to”, rekao je visoki zapadni diplomat u Moskvi. “Ne vjerujemo da je on ozbiljan u vezi bilo kakvih mirovnih pregovora i ionako bi o njima odlučila Ukrajina. “Iz mojih rijetkih susreta s ruskim diplomatima imam osjećaj da se osjećaju samouvjerenije nego nakon početka rata.”
Rusija izdvaja oko 7,5% svog BDP-a za vojnu potrošnju, što je najveći udio od hladnog rata, a velika vladina potrošnja znači da tvornice za proizvodnju oružja, streljiva i vojne opreme rade u dvije ili tri smjene, a zavarivači koji rade prekovremeno mogu zaraditi koliko i bijeli ovratnici.
Insajder iz obrambenog sektora predvidio je da će se razine potrošnje samo nastaviti povećavati, nazvavši promjenu “novom trajnom fazom” koja bi mogla trajati “mnogo godina”.
Na domaćem polju, restorani u Moskvi i Sankt Peterburgu i dalje su puni, projicirajući sliku normalnosti, tu je “paralelni uvoz” – uvoz zapadne robe preko trećih zemalja – i druge nove taktike koje nastoje spriječiti Ruse da osjete gubitak udobnosti i luksuznih proizvoda.
“Kremlj želi imitirati Sovjetski Savez, ali bez deficita hrane i proizvoda”, rekao je dobro obaviješten izvor iz moskovskih medijskih krugova. “Starija generacija jako dobro pamti deficit robe široke potrošnje, pa se to želi spriječiti pod svaku cijenu.”
Javno, Putin je umanjio potencijal za sveopći rat sa zapadom, rekavši ovaj tjedan da ne vjeruje da Sjedinjene Države planiraju nuklearni rat modernizirajući svoje strateške snage. No, dodao je, “Ako oni to žele, što ja mogu napraviti? Mi smo spremni.”
Nema želje za pregovorima
I dok je Putin ovog tjedna tvrdio da je “spreman pregovarati” s Ukrajinom, također je odbacio “puste želje” i ocrnio Zelenskog kao korisnika droga. “Ne želim to reći, ali ne vjerujem nikome”, rekao je Kiselevu o mogućim sigurnosnim jamstvima sa Zapada.
“Vjerujem da su svi signali koje bi Putin mogao slati o želji za mirom samo način da odgodi zapadnu isporuku oružja Ukrajini”, rekao je Bondarev.
Čak i antiratno raspoloženi Rusi papagajski ponavljaju stavove da Zapad snosi određenu krivnju za podupiranje ukrajinske strane, bilo onemogućavanjem sklapanja mira ili produžavanjem sukoba za koji vjeruje da Putin nikada neće dopustiti da završi ruskim porazom.
“Jasno je da ovaj rat neće završiti pobjedom nijedne strane”, rekao je bivši visoki ruski dužnosnik. “Neće tako završiti. Završit će kao zamrznuti sukob. I taj će se zamrznuti sukob nastaviti 100 godina.”
Ako Donald Trump bude ponovno izabran za američkog predsjednika u studenom, to će izvršiti pritisak na Ukrajinu da prepusti teritorij jer je obećao okončati rat “u jednom danu”.
Govoreći pred ruskim zakonodavnim tijelom prošlog mjeseca, Putin je najavio inicijativu pod nazivom Vrijeme heroja, program koji ima za cilj dovesti veterane invazije na Ukrajinu u više redove vlasti.
Ali objava je također bila jasno usmjerena na rusku liberalnu elitu, za koju je Putin rekao da se osramotila nedovoljnim patriotizmom od izbijanja rata.
“Znate da je riječ ‘elita‘ izgubila velik dio svoje vjerodostojnosti”, rekao je. “Oni koji nisu učinili ništa za društvo i smatraju se kastom s posebnim pravima i privilegijama – posebice oni koji su iskoristili sve vrste ekonomskih procesa u 1990-ima kako bi napunili svoje džepove – definitivno nisu elita.”
Čak i viši članovi prokremaljske kulturne elite, koji se često druže s visokim ruskim dužnosnicima i susreću Putina, sada smatraju da njihovi položaji više nisu sigurni.
Opća represija
U represiji koja je istaknula ruski konzervativni pomak, poznata imena kao što je pop ikona Filip Kirkorov bila su prisiljena uplakano se ispričavati nakon što se proširila snimka na kojoj su prisustvovali raskalašenoj “gotovo goloj” zabavi slavnih u Moskvi.
“Za mnoge iz elite, ‘goli skandal‘ bio je najalarmantniji događaj godine; “to ih je potreslo čak i više od Prigožinove pobune”, rekao je izvor moskovskih medija. “Mnogi su shvatili da njihov privatni život više neće biti potpuno slobodan.”
Putinova nedavna retorika mogla bi prizvati slike restrukturiranja ruskog društva u stilu Mao Zedonga koje podsjećaju na kinesku kulturnu revoluciju, iako je većina promatrača odbacila tu usporedbu.
“Vlada je očito zabrinuta za lojalnost i moral vojske i obrambene industrije”, rekla je osoba bliska toj industriji. “Oni znaju da trebaju odabrati barem neke primjere ljudi koji su se borili u ratu, a koji bi sada došli na pozicije moći.”
Ali program je dio većeg pitanja koje će mučiti rusku državu sljedećih godina, a za koje su lobirali najglasniji ratni jastrebovi u zemlji: kako upravljati priljevom i povratkom desetaka tisuća vojnika, od kojih su mnogi s ozbiljnim ozljedama ili PTSP-om, a pritom su tisuće regrutirane iz ruskih zatvora.
“Sada se naši dečki, borci, vraćaju s obuke, a mnogi od njih su vrlo pametni ljudi s obrazovanjem i iskustvom, naravno, trebali bi dobiti svoje mjesto u upravljačkom aparatu”, kazala je za Guardian Anastasia Kaševarova, bivša pomoćnica glasnogovornika Državne dume Vjačeslava Volodina i popularna proratna blogerica.
Prema ustavnim promjenama koje je orkestrirao 2020., Putin bi mogao ostati na vlasti do 2036., kada će imati 83 godine.
Mladim Rusima, koji se često nazivaju ‘generacijom Putin‘, prijeti još jedno desetljeće pod sve autoritarnijom vladavinom jedinog predsjednika kojeg su ikada poznavali.
“Pesimist sam u pogledu dugoročnih izgleda Rusije”, rekao je spomenuti poslovni čovjek. “Mlade ljude s dobrim obrazovanjem savjetovao bih da odu i grade novu budućnost u inozemstvu. Rusija neće ostati bez novca… Bit će samo stagnirajuća, militaristička zemlja.”, piše The Guardian.
Scena.ba
