Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prije tri dana ponovo je kritizirao najavljenu Rezoluciju o genocidu u Srebrenici koja bi trebala biti izglasana u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda (UN). Ipak, sada je iznio i neistine.
Protiv donošenja ove odluke uveliko rade srbijanske vlasti i diplomate, no pitanje je da li će uspjeti da izlobiraju dovoljan broj ruku, što su i sami svjesni.
“Ovo usvajanje rezolucije je toliko nefer zato sto je donesena Opća rezolucija o genocidu, pojedinačno je nepotrebno da se ide dalje. Zamislite da ne postoji takav akt u UN-u koji bi rekao da je Njemačka počinila genocid u Drugom svjetskom ratu. Ne postoji, nikada nije izglasan. Onda vam je sve jasno”, izjavio je nedavno predsjednik Srbije.
No, uprkos Vučićevom stavu da su pored Opće rezolucije o genocidu nepotrebne pojedinačne rezolucije treba naglasiti da je Generalna skupština UN-a već ranije izglasala rezolucije o Holokaustu i genocidu u Ruandi.
“Opća skupština Ujedinjenih naroda usvaja rezoluciju A/RES/58/234 kojom se 7. april proglašava Međunarodnim danom razmišljanja o genocidu u Ruandi i potiče ‘sve države članice, organizacije sistema Ujedinjenih naroda i druge relevantne međunarodne organizacije, kao i organizacije civilnog društva, za obilježavanje Međunarodnog dana, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u spomen na žrtve genocida u Ruandi.”
Ova rezolucija je usvojena 26. siječnja 2018. godine i ispravila je određene “netočnosti iz rezoluciju od 2003. godine”.
Ovom rezolucijom su obuhvaćene historijske činjenice onoga što se dogodilo 1994. – genocid nad Tutsijima u Ruandi – i nije ostavilo mjesta dvosmislenosti.
“Taktike negiranja genocida i revizionizma bile su dobro poznate i dokumentirane. Neki su ljudi promovirali teoriju dvostrukog genocida u uzaludnom uvjerenju da bi to moglo skrenuti njihovu vlastitu odgovornost. Više od milion ljudi koji su stradali u genocidu ubijeni su u najstrašnijim uvjetima jer su pripadali skupini koja je dehumanizirana i usmjerena na potpuno istrebljenje”, navela je tada predstavnica Ruande Valentine Rugwabiza.
Što se tiče druge rezolucije koja povezuje nacističku Njemačku sa stradanjem Jevreja, ona je izglasana u siječnju 2022. godine.
“Usvojena na 80. godišnjicu konferencije u Wannseeu, rezolucija je važan signal za osudu i suočavanje s uznemirujućim trendovima umanjivanja, iskrivljavanja ili negiranja holokausta. Po prvi put u rezoluciju UN-a mogla bi biti uključena definicija onoga što je poricanje holokausta. Njemačka se pridružila ovoj inicijativi, koju je potaknuo Izrael, kao sufacilitator. Naposljetku, 114 država proglasilo se susponzorima”, navodi se.
Uzak krug bh. zvaničnika i diplomata već duže vremena studiozno radi na kreiranju Rezolucije o genocidu u Srebrenici, a kako Klix.ba saznaje tekst je još u formi izrade.
Još uvijek nije poznat točan datum kada će se Rezoluciju naći pred Generalnom skupštinom UN-a iako je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić licitirao datumima između 25. i 30. aprila te da će se potruditi da bude u tom trenutku u New Yorku.
Da bi rezolucija bila usvojena, potrebna je dvotrećinska podrška, tj. da za nju glasa više od 130 članica UN-a. Misija Bosne i Hercegovine u UN-u na čelu s ambasadorom Zlatkom Lagumdžijom duže vrijeme kontinuirano radi na tome da osigura podršku potrebnog broja zemalja.
Razlog zbog kojeg se odlučilo da se rezolucija predloži Generalnoj skupštini, a ne Vijeću sigurnosti UN-a, jeste što bi bilo skoro pa nemoguće da Vijeće sigurnosti usvoji tu rezoluciju. Podsjećamo, Velika Britanija, kao jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti, 2015. godine je predložila rezoluciju o genocidu u Srebrenici, ali je Rusija, kao još jedna stalna članica Vijeća sigurnosti, uložila veto. Dakle, to se desilo na 25. godišnjicu genocida u Srebrenici.
S druge strane, u Generalnoj skupštini ne postoji mehanizam veta, što znači da odluka dvije trećine država predstavlja konačnu odluku. Naime, riječ je o principu “jedan član-jedan glas”, tj. glas svake države je jednak. Shodno tome, bh. misija u UN-u je na velikom zadatku jer nije lako osigurati podršku više od 130 država. Za to je potrebno veliko političko, diplomatsko i pravno umijeće.
Predstojeća godišnjica genocida u Srebrenici bit će obilježena nizom značajnih aktivnosti u New Yorku, gdje je UN-ovo sjedište.
Scena.ba
