Zet bivšeg predsjednika SAD-a Jared Kushner planira preurediti neformalni spomenik NATO-va bombardiranja 1999., zgradu Generalštaba nekadašnje Vojske Jugoslavije, srušenu NATO-ovim bombama.
Za mnoge Srbe to je kao da talibani žele izgraditi luksuzno stambeno naselje na mjestu njujorških tornjeva Blizanaca, piše Politico.
Tako je u nekim četvrtima u Beogradu odjeknula vijest o projektu obnove koji su predložili Jared Kushner, zet bivšeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, i Richard Grenell, ključni Trumpov saveznik, piše Politico.
Plan uključuje rušenje bombardiranog bivšeg glavnog stožera jugoslavenske vojske, koji je dosad nije bio saniran i služi kao neslužbeni spomenik srpskoj patnji tijekom NATO-va bombardiranja Beograda 1999. godine. Na njegovom bi se mjestu uzdigao kompleks luksuznih stanova i ureda u stilu Trump Towera.
Prijedlog nije izazvao manjak bijesa u Srbiji, usredotočenog uglavnom na povijesno značenje zgrade — posebno na činjenicu da bi američka tvrtka (na korak od predsjednika SAD-a, ni manje ni više) preuređivala simbol grada koji je bombardiran pod vodstvom SAD-a.
‘Nečuveno je da se mjesto na kojem su ljudi ubijani i bombardirani pretvara u mjesto s jacuzzijem i kockarnicama’, rekao je Aleksandar Jovanović Ćuta, oporbeni političar koji je u veljači prvi objavio informaciju o tom planu.
Prema dokumentima koji su procurili do Jovanovića, pregovori o gradnji su u tijeku barem od 2022. Po uvjetima predloženog ugovora, srbijansko ministarstvo infrastrukture dalo bi 99-godišnju koncesiju za dvije čestice zemlje na kojima se nalazilo sjedište tvrtke Kushner Realty i Atlantic Incubation Partners, društva s ograničenom odgovornošću registriranom u Delawareu prošle godine.
Nakon početnog curenja informacija, Kushner je potvrdio vijest podijelivši digitalne projekcije razvojnih planova na X-u, a koji također uključuju projekte u Albaniji.
‘Uzbuđen što mogu podijeliti neke slike ranog dizajna’, napisao je Kushner na stranici društvenih medija, podijelivši sliku dvaju osvijetljenih tornjeva.
Kolokvijalno poznata kao sjedište Glavnog stožera jugoslavenske vojske ili Generalštab, ta zgrada u Beogradu nekoć je služila kao središte vojnih obavještajaca i operacija sada nepostojeće Jugoslavije.
Za mnoge Srbe njegove izdubljene ruševine podsjetnik su na kampanju bombardiranja NATO-a u kojoj su SAD i njegovi saveznici gađali strateške vojne i političke lokacije u Srbiji, Crnoj Gori i na Kosovu u pokušaju da obuzdaju kampanje etničkog čišćenja tadašnjeg srpskog moćnika Slobodana Miloševića.
Višekatnica se proteže preko ključnog raskrižja u središtu grada. Njene trošne betonske utrobe i zapetljane metalne armature ostale su uglavnom netaknute unatoč tome što se nalazi točno preko puta sjedišta srbijanske vlade i ministarstva vanjskih poslova.
Glasine o interesu obitelji Trump za to mjesto sežu još u 2013., kada je tadašnji premijer Ivica Dačić rekao da je bivši američki predsjednik – nekretninski mogul i zvijezda realityja u to vrijeme – zainteresiran za izgradnju luksuznog hotela na toj lokaciji.
Grenell, koji je bio veleposlanik u Njemačkoj te izaslanik za Srbiju i Kosovo pod Trumpom, također je predložio razvoj lokacije 2020., dok se njegov šef spremao kandidirati za ponovni izbor.
Posljednji prijedlog dospio je u javnost nakon što je Jovanović objavio dokumente koji pokazuju da je vlada ovlastila ministra infrastrukture Gorana Vesića da potpiše ugovor o ulaganju s Kushnerovom tvrtkom Atlantic Incubations LLC. Raniji memorandum o razumijevanju potpisan je u prosincu 2022. s ‘tvrtkom povezanom s Kushner Realtyja’.
‘Ljudi iznutra koji se duboko protive projektu dali su nam dokumente’, rekao je Jovanović. ‘Razlog za to što više ljudi koji su protiv projekta ne izlaze u javnost je taj što znaju da će zbog toga odmah biti otpušteni i kažnjeni.’
Jovanović i drugi oporbenjaci pokrenuli su peticiju protiv projekta, skupivši oko 22.000 potpisa, te najavili prosvjede kako bi spriječili njegovu realizaciju.
Balkanska avantura Richarda Grenella
Za Srbe nije bio šok to što se Grenell pojavio kao glavna veza između Kushnera i srbijanske vlade. Tijekom vremena u kojem je bio veleposlanik i izaslanik utjelovio je trampovski stil diplomacije: glasan, otvoren i često ‘transakcijski’, narušujući djelovanje dužnosnika u regiji i šireg zapadnog vanjskopolitičkog establišmenta.
U jednom je trenutku ‘u šali’ predložio da se spor između Srbije i Kosova — koje je proglasilo neovisnost od Srbije 2008. — oko toga kako nazvati jezero na granici riješi preimenovanjem u ‘Lake Trump’.
Vlada Kosova, jedne od najviše američki nastrojenih zemalja u regiji, optužila ga je da je orkestrirao smjenu premijera Albina Kurtija početkom 2020. — što su kasnije potvrdili članovi kosovske oporbe rekavši da im je Grenell dao rok da izglasaju nepovjerenje Kurtijevoj vladi.
‘Kao izaslanik za Kosovo i Srbiju u Trumpovoj administraciji, Grenell je trivijalizirao složena politička pitanja između Kosova i Srbije te je tražio brzu zaslugu za rješavanje takozvanih starih neprijateljstava točno na vrijeme za Trumpove govore u kampanji 2020.’, rekla je Majda Ruge, suradnica Europskog vijeća za vanjske odnose usmjerena na regiju.
‘U tom smislu, on je bio vanjskopolitički projektil koji je tražio trofej, a ne vaš tradicionalni diplomat koji razumije probleme o kojima se radi. Nije mu bilo stalo do sadržaja dogovora, nego do toga da može tvrditi da je postigao vanjskopolitički uspjeh’, dodala je.
Grenellov angažman u regiji bio je manje hvaljena — i manje uspješna — komponenta šireg nastojanja Trumpove administracije da riješi povijesne sporove, što je uključivalo nastojanje da se poboljšaju odnosi između Izraela i Ujedinjenih Arapskih Emirata, Bahreina i Maroka, poznatog kao Trumpov plan ili Abrahamov sporazum.
Dok je Grenell upravljao balkanskim dijelom plana, Kushner se bavio Bliskim istokom. Oba nastojanja uključuju financijske poticaje za potpisivanje sporazuma s američkom vladom, uključujući zajmove privatnog sektora kojima upravlja novoosnovana američka financijska korporacija za međunarodni razvoj (DFC).
Tijekom Trumpovog predsjedništva, DFC je vodio Adam Boehler, Kushnerov bivši cimer na fakultetu. Godine 2020. Boehler je održao konferenciju za novinare u Beogradu sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem kako bi najavio otvaranje lokalnog ureda u gradu. Razgovaralo se i o korištenju sredstava DFC-a za ulaganje u zgradu Vojske Jugoslavije.
O Grenellu, koji je i dalje blizak Trumpov saveznik, šuškalo se kao o potencijalnom državnom tajniku ako se bivši predsjednik SAD-a vrati u Bijelu kuću. Dok je letio u regiju i izlazio iz nje u godinama nakon što je napustio dužnost, Grenell je često dijelio svoja mišljenja o balkanskim stvarima na X-u, objavljujući svoje videozapise na kasnonoćnim zabavama u prepunim beogradskim klubovima, ruku pod ruku sa srpskim ministrom financija Sinišom Malim.
Srpsko odbijanje Kushnerovih planova
Protivnici projekta tvrde da je jedan od razloga za to što su se pregovori oko preuređenja lokacije uglavnom odvijali iza zatvorenih vrata taj što bi dodjela zemljišta stranim investitorima prekršila zakone koji označavaju zgradu kao ‘kulturnu baštinu’.
‘Ako se ozbiljno misli krenuti s izgradnjom na lokaciji bivšeg sjedišta Vojske Jugoslavije, potrebno je ukinuti najmanje tri posebna propisa’, rekao je Branislav Dimitrijević, povjesničar umjetnosti koji sudjeluje u prosvjednim pokretima protiv nedozvoljene gradnje u Beogradu.
Objasnio je da je konkretna lokacija u Ulici kneza Miloša, u kojoj se zgrada nalazi, bila namijenjena isključivo kao administrativni ili državni centar još od prvih urbanističkih planova Beograda u 19. stoljeću i nije namijenjena za komercijalne projekte.
‘Potrebno je vrlo ozbiljno kršenje zakona da bi se taj prostor nekome prenio ili prodao, a kamoli poklonio, kao što je slučaj s Kushnerovim poslom’, nastavio je Dimitrijević.
Zgrada je 2005. godine odlukom Zavoda za zaštitu spomenika kulture, organa Grada Beograda, proglašena zaštićenim spomenikom kulture. Njihova odluka precizira da je svim promjenama na zgradi potrebno ‘sačuvati autentični izgled, horizontalne i vertikalne gabarite, konstrukcijske i oblikovne elemente građevine, kao i njezine izvorne materijale’.
U ožujku su lokalni mediji izvijestili da Zavod nije zaprimio zahtjeve za promjenu trenutnog statusa zgrade. O prijedlozima za promjenu statusa nije se glasalo ni raspravljalo na skupštini općine. No sudjelovanje američke tvrtke u projektu izazvalo je najviše kontroverzi.
‘To je očit način da se kaže: ‘Mi smo vaši zapadni gospodari i možemo gaziti preko vašeg nasljeđa i vaših emocionalnih ožiljaka za našu osobnu korist”, rekao je Jovanović, oporbeni političar.
NATO-vo bombardiranje ostaje vruće pitanje u Srbiji. U ožujku su se prosvjednici okupili ispred bombardiranog vojnog stožera mašući srpskim i ruskim zastavama kako bi obilježili 25. godišnjicu napada, a mediji su posvetili dosta vremena i prostora raspravljanju o tom ‘zločinu’.
Međutim, otkako su vijesti o projektu procurile, novine, web stranice i televizijski kanali bliski vladi bili su daleko odmjereniji u svom tonu – što je odraz, kako neki kažu, želje Srbije da njeguje ono što bi mogla biti sljedeća američka administracija.
‘Teoretski, ako bi Trump bio ponovno izabran, to bi definitivno poboljšalo odnose između Beograda i Washingtona’, rekao je Igor Novaković, istraživač u Fondu International and Security Affairs Center (ISAC), srpskom vanjskopolitičkom think tanku.
‘Ako vlada računa na poboljšanje odnosa s Washingtonom pomoću ovog projekta, onda bi mogla postojati neka uvrnuta politička simbolika da rušenje upravo ove zgrade vodi u novu eru u odnosima SAD-a i Srbije, koja prevladava prošlost’, dodao je Novaković.
Scena.ba
