Končar – Obnovljivi izvori i kutinski poduzetnik Anto Marković porijeklom iz BiH dijele vlasništvo nad tvrtkom Solarna elektrana Deponija fosfogipsa. Zanimalo nas je hoće li se uhićenje Markovića zbog sumnje na prevaru s EU fondovima odraziti na realizaciju njihovog projekta, piše Forbes.
Tvrtka Končar – Obnovljivi izvori koja je dio Končar grupe, ima 51-postotni udio u tvrtki Solarna elektrana Deponija fosofogipsa. Preostalih 49 posto ima poduzetnik Anto Marković, koji je nedavno uhićen zbog optužbi za subvencijsku prijevaru. Njegova tvrtka DE-FOS pokušala je od Europske unije dobiti sredstva za nepostojeću štetu od potresa.
DE-FOS upravlja deponijom otpada fosfogipsa na kojoj su Končar i Marković planirali graditi solarnu elektranu. Radi tog projekta prije dvije godine je osnovana tvrtka Solarne elektrane Depoinija fosfogipsa na čijem čelu je Ivo Čović, koji je do prije mjesec dana bio i na čelu Končar – Obnovljivih izvora. Na čelo te Končareve tvrtke u međuvremenu je došao Denis Čomber.
S obzirom na navedenu prevaru i na prethodna prozivanja Markovića zbog skladištenja saturacijskog mulja na deponiju na kojem se planira graditi solarna elektrana, Forbes Hrvatska upitao je Končar – Obnovljive izvore za motive ulaska u taj posao i jesu li zbog gradnju elektrane planirali javljati na natječaje Europske unije.
Iz Končara podsjećaju kako navedena tvrtka nije predmet navedenih istraga. Iako je u ranijim medijskim istupima Marković spominjao sredstva EU za gradnju elektrane, iz Končara odgovaraju kako nisu planirali korištenje bilo kakvih subvencijskih sredstava.
Mali trošak zemljišta, blizina dalekovoda i bolje zbrinjavanje otpada
Projekt spomenute solarne elektrane smatraju vrijednim iz više razloga.
Jedan je procjena da će zbog činjenice da se radi o devastiranom zemljištu ishođenje potrebnih dozvola za njegovo privođenje korisnoj namjeni – proizvodnji obnovljive električne energije – biti jednostavnije te će sam trošak zemljišta u trošku ukupnog projekta biti niži.
Drugi su relativno povoljni uvjeti za priključenje na mrežu jer blizu lokacije prolaze dalekovodi napona 220 kV i 110 kV.
Ulazna pretpostavka njihovog partnera bila je da bi korištenje dijela (devastirane i bezvrijedne) površine i stvaranje prihoda na njoj doprinijelo povećanju kvalitete zbrinjavanja otpada na preostalom dijelu deponija koji bi normalno nastavio obavljati svoju temeljnu funkciju.
Prepreke realizaciji projekta su još uvijek moguće
Končar je početkom prošle godine aktualizirao inicijativu kod nadležnih institucija da se utvrdi je li moguća gradnja sunčane elektrane na dijelu odlagališta koji nije nužan za obavljanje osnovne djelatnosti. Time bi dio potpuno devastiranog prostora, koji nije neophodan za funkcioniranje odlagališta, dobio korisnu namjenu. U tijeku su provjere postoje li zakonske zapreke s obzirom na Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o gospodarenju otpadom, Zakon o prostornom planiranju i druge srodni propisi i činjenicu da temeljna djelatnost deponija mora trajno biti zajamčena.
Vodeći računa o karakteristikama tla i mogućem negativnom utjecaju na opremu, u tijeku je i analiza je li na dijelu deponija koji nije nužan za kontinuirano obavljanje zbrinjavanja otpada moguće izvesti elektranu. Nadalje, pitanje je i koliko bi se izvedba takve elektrane u tehničkom smislu morala razlikovati od izvedbi elektrana na zemljanim i/ili kamenim podlogama. Tek nakon što bi se potvrdilo da je sa zakonskog i tehničkog aspekta izgradnja moguća za odabrano tehničko rješenje izvršila bi se ekonomsko-financijska analiza isplativosti ulaganja i donijela konačna odluka.
S obzirom da Končar do prošlog tjedna nije imao nikakva saznanja o spornim radnjama za koje se tereti njihovog partnera, odgovorili su kako u ovom trenutku ne mogu donijeti realnu procjenu učinaka postojećih procesa na cjelokupni projekt i sudjelovanje Končara u njemu. Prate razvoj svih zbivanja te ozbiljno uzimaju u obzir sve potencijalne scenarije, a konkretne odluke o daljnjim koracima donijet će u skladu s konačnim informacijama. Kažu kako će se pri tome voditi najvišim načelima etičnog i odgovornog korporativnog upravljanja.
Poduzetnik porijeklom iz Fojnice
Anto Marković uhićen je prije nekoliko dana zbog sumnje na subvencijsku prijevaru. Ovaj kutinski poduzetnik u fokus medija došao je i prije tri godine zbog odluke o sanaciji deponija u koju se zbog visokih troškova nisu htjeli upuštati ni INA i PPD. U svom suvlasništvu ima i tvrtku čiji direktor je bivši predsjednik Uprave HEP-a i Zagrebačkog holdinga Ivo Čović, pisao je Forbes.
Direktor Flamtrona Anto Marković trenutno se nalazi u istražnom zatvoru, no njegova tvrtka nastavlja poslovanje. Razlog za uhićenje je optužba Europskog tužiteljstva za subvencijsku prijevaru. Prema njoj, Marković je uz pomoć dva sudska vještaka lažno prikazao štetu zbog potresa na osnovu koje je dobio sredstva iz EU fondova.
Marković se predstavlja kao diplomirani inženjer, no Forbes nije uspio naći kojeg točno usmjerenja. Rođen je u Fojnici, u BiH, 1960. godine, duži niz godina je radio u Petrokemiji u Kutini, a 1993. godine je pokrenuo je vlastitu tvrtku Flamtron.
Scena.ba
