TJEDAN dana nakon što je svjetska javnost doznala da je američki predsjednik Joe Biden tajno odobrio ukrajinskoj vojsci da američkim oružjem gađa ciljeve u Rusiji, još nije potpuno jasno na što se ta dozvola odnosi. Ne zna se koja američka oružja Ukrajinci smiju koristiti za uništavanje ciljeva u Rusiji ni do kuda smiju napadati.
Od početka se znalo da se dozvola za napade američkim oružjem odnosi isključivo na Belgorodsku oblast. Ono što nije poznato je obuhvaća li dozvola cijelu oblast ili samo njen južni dio. Ni američki državni tajnik Antony Blinken ni ministar obrane Lloyd Austin nisu bili odveć jasni oko te teme. U pravilu vrlo brbljav ukrajinski predsjednik Zelenski također nije imao puno toga za reći. Stoga za detalje američke dozvole treba pričekati izvještaje o ukrajinskim napadima.
Počeli prvi napadi
Prvi su se izvještaji pojavili 3. lipnja. Tako je CNN, pozivajući se na Facebook stranicu ukrajinske potpredsjednice vlade i ministrice za reintegraciju okupiranih teritorija Irine Vereščuk, objavio da su Ukrajinci uništili PZO raketni sustav S-300. Međutim, ukrajinski vojno-stručni portali tvrde da je uništeni PZO raketni sustav zapravo S-400.
U svakom slučaju, sustav je bio pokraj sela Kiselevo, sjeverno od Belgoroda. To se selo nalazi više od pedeset kilometara od ukrajinsko-ruske granice. Budući da Ukrajinci zasigurno nisu mogli dopremiti lansere na samu granicu, morali su napasti sa sigurne udaljenosti, odnosno barem desetak kilometara od granice. Tako da je za napad morao biti iskorišten sustav s dometom većim od šezdeset kilometara.
Nije teško zaključiti da je napad izveden američkim raketnim sustavom M124 High Mobility Artillery Rocket System (poznatiji kao HIMARS). Dostupne fotografije pokazuju oštećenja na vozilima ruskog PZO sustava koja su uobičajena nakon uporabe kazetnog streljiva. To znači da je ukrajinska vojska upotrijebila vođene projektile M30 koji nose 404 “zvončića”. Stariji nose M85, a noviji M101. Američka vojska koristi isključivo M30A1 i M30A2 sa “zvončićima” M101, no moguće je da su Ukrajinci dobili starije projektile M30.
Cijela Belgorodska oblast je dozvoljena zona?
Lockheed Martin za M30 kaže da ima najveći domet, veći od 70 kilometara. Otprije se zna da je domet najmanje 80 km. Međutim, neki izvori tvrde da je domet čak 92 km. U svakom slučaju, više nego dovoljno da se s ukrajinskog teritorija dosegne selo Kiselevo.
Činjenica da je gađan cilj koji se nalazi sjeverno od grada Belgoroda upućuje na mogućnost da je cijela Belgorodska oblast dozvoljena zona za djelovanje američkim oružjem. Ako je to točno, to bi ruskoj vojsci jako otežalo daljnje pripreme za nove ofenzivne operacije prema Harkivskoj i Sumskoj oblasti. Bez sigurne zone za grupiranje snaga te smještaj oružja, streljiva i goriva, teško će moći izvesti ofenzivu velikih razmjera koja zahtijeva grupiranje sto ili više tisuća vojnika.
Drugo je pitanje čime Ukrajinci smiju gađati Ruse u Belgorodskoj oblasti. Ovaj je napad otkrio da smiju gađati kombinacijom HIMARS-a i projektila M30. Teoretski je to dovoljno za gađanje do najviše 90 kilometara u dubinu ruskog teritorija, no u praksi tek nekih osamdesetak kilometara. Sve iza toga trebalo bi biti sigurno područje za Ruse.
Međutim, Ukrajinci imaju i projektile ATACMS. Smiju li ih koristiti za ciljeve u Belgorodskoj oblasti, nije potpuno jasno. To očito nije jasno ni ljudima u vrhu Bijele kuće. Tako je John Kirby, glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost, jučer izjavio da Bijela kuća ne planira nikakve izmjene u pristupu uporabi američkog oružja protiv ciljeva u Rusiji. No danas je rekao da su takve izmjene moguće ovisno o situaciji na bojištu. Možda je takav pristup odabran kako bi se izludilo Putina i ruske zapovjednike koji više ne znaju gdje počinje granica iza koje su sigurni. Ipak, prije će biti da Bijela kuća nije posve sigurna što treba učiniti.
Prijeđena je još jedna crvena linija
Američki visoki dužnosnici izjavljuju da Ukrajinci ne smiju gađati Rusiju balističkim projektilima ATACMS dometa 300 km. Međutim, ukrajinska vojska ima i stare projektile ATACMS dometa 165 km. Znači li to da Ukrajinci ne smiju koristiti sve projektile ATACMS ili samo one dometa 300 km? Naime, razlika od 73 km u dometima ATACMS-a u odnosu na projektile M30 nije zanemariva. S dometom od 92 km M30 ne mogu dosegnuti Kursk. No ATACMS s dometom od 165 km može.
U svakom slučaju, ruska vojska više ne može bezbrižno gomilati snage i pripremati napade u Belgorodskoj oblasti. Još jedna crvena linija je prijeđena, a Putin ne uspijeva naći pravi odgovor. Masovni napadi dronovima kamikazama, balističkim i krstarećim projektilima po Ukrajini nisu ništa novo, traju već dvije godine. Dapače, sve su rjeđi kako se prazne ruske zalihe, prije svega krstarećih projektila. Stoga ne bi bilo čudno da za koji mjesec britanski i francuski krstareći projektili počnu gađati ciljeve kao što su zrakoplovne baze i skladišta streljiva duboko u ruskoj pozadini.
Scena.ba
