Konzervativno-desna stranka Braća Italije (Fratelli d‘Italia) Giorgie Meloni osvojila je najviše glasova na europskim parlamentarnim izborima tijekom vikenda, što je talijansku premijerku dodatno promoviralo, kako u vlastitoj državi tako i unutar Europske unije. Braća Italije osvojila su 28,8 posto glasova, više od četiri puta više nego na posljednjim izborima za EU 2019., pa su čak premašili 26 posto, koliko su dobili na nacionalnim izborima 2022., poslije čega je Giorgia Meloni došla na vlast. Jedino razočarenje u nedjelju u Italiji bio je odaziv, koji je bio nešto ispod 50 posto, rekordno nizak u zemlji koja je imala povijesno visoku participaciju birača.
Giorgia Meloni je personalizirala izbornu kampanju promovirajući osobni brend i sada se pozicionirala kao jedna od najmoćnijih osoba u EU, drže brojni analitičari, u kojoj su krajnje desne stranke postigle dobre rezultate (ali ne i spektakularne, kako bi se moglo zaključiti prema naslovima u medijima). No jedno je sigurno – talijanska premijerka je pobjednica, za razliku od dua koji predvodi najmoćnije europske države: francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i njemačkog kancelara Olafa Scholza, koji su teško poraženi.
“Ponosna sam što idemo na skup G7 s najjačom vladom od svih sudionika”, izjavila je Meloni komentirajući izborne rezultate u sjedištu svoje stranke rano u ponedjeljak. Rezultate je opisala kao “izvanredne” i obećala da će ih koristiti kao “pogonsko gorivo” za budućnost.
Oporbena Demokratska stranka lijevog centra zauzela je drugo mjesto s 24 posto, dok je populistički Pokret 5 zvjezdica dobio svega 9,9 posto, glasova što je njegov najlošiji rezultat još od osnivanja 2009. godine. Forza Italia, koju je osnovao pokojni Silvio Berlusconi, na četvrtom je mjestu s 9,7 posto, i nadmašila je antiimigrantsku krajnje desnu Legu Nord koja je dobila tek 8,5 posto glasova, što je oštar pad u odnosu na 2019., kada je osvojila 34,3 posto i 29 mjesta u Europskom parlamentu. Sada je to daleka prošlost.
Odmah su uslijedile kritike na račun Mattea Salvinija koji je stranku snažno gurnuo udesno, a posebno su bijesni osnivači Lege. Njezin utemeljitelj Umberto Bossi na kraju je glasao za Forza Italiju, da bi pokazao što misli o Putinovu potrčku Salviniju. Andrea Renda, direktor istraživanja u Centru za europske političke studije, za Euronews je rekao da bi zbog razlika u stranačkim rezultatima moglo doći do napetosti u vladajućoj koaliciji. “Druge stranke će shvatiti da gube konsenzus što više ostanu na vlasti s Fratelli d‘Italia”, rekao je Renda.
Izbori u EU pokazali su da je talijanska vladajuća koalicija, sastavljena od stranaka koje se protežu od desnog centra do krajnje desnice, narasla na više od 47 posto s 43 posto na parlamentarnim izborima prije dvije godine. “Daleko najvažniju ulogu imaju Braća Italije, koja vuku korijene iz neofašističkih skupina, ali otkako je došla na vlast Giorgia Meloni je moderirala svoj imidž na međunarodnoj pozornici, odustala je od svoje prijašnje anti-EU retorike i sada se predstavlja kao most između mainstream stranaka desnog centra i tvrde desnice. Zato neće biti iznenađenje ako odluči podržati predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen za drugi mandat, da bi ojačala utjecaj Italije na buduću izvršnu vlast EU.”
“Mislim da Giorgia Meloni izlazi snažnija iz ovih izbora, prije svega zato što su potvrdili da njena vlada nije izgubila potporu birača, što je prilično jedinstveno u Europi. Drugo, s rastom stranaka krajnje desnice Meloni je u ključnoj poziciji između krajnje desnice i Europske pučke stranke”, komentirao je Giovanni Orsina, direktor sveučilišta LUISS u Rimu.
Žene vode dvije najjače stranke u Italiji i protekli vikend je predstavljao uspjeh i za Meloninu glavnu protukandidatkinju – Elly Schlein, koja je prošle godine preuzela vodstvo lijevo-centrističke Demokratske stranke koju je s 19 posto podignula na 24 posto. Ona je po svemu antipod aktualnoj premijerki. Dok je Giorgia Meloni od mladosti zakleta desničarka i pobornica Benita Mussolinija, Elly Schlein se rodila u Švicarskoj, a njezin otac je američki Aškenazi Židov, čiji su preci živjeli u Ukrajini i Litvi.
Uzgred, talijanski birači su sa zeleno-lijeve liste u Europski parlament uveli i ljevičarsku aktivisticu Ilariju Salis, koja je prije godinu dana utamničena u Mađarskoj jer je navodno nasrnula na tamošnje desničare. Nedavno je njezina obitelj platila kauciju u iznosu 45.000 dolara, pa je premještena u kućni pritvor, ali i dalje je jedina članica Europskog parlamenta koja nije na slobodi, nego uživa zatvorsko gostoprimstvo vlade Viktora Orbána.
Scena.ba
