Punjenje mirovinskih fondova u BiH aktualizirano je nakon što je odnedavno umirovljenicima u Federaciji BiH dozvoljeno raditi, dok je taj model u Republici Srpskoj već uvriježen.
Saša Stevanović, direktor Društva za upravljanje Penzijskim rezervnim fondom (PREF) Republike Srpske, i Admir Čavalić, ekonomist i zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, za N1 su pojasnili zbog čega umirovljenici moraju raditi te su naveli da postojanje mirovina nikada neće biti upitno, ali i ukazali da se mora iznalaziti rješenja da one budu više. Sugovornici N1 su naveli i koji su to načini da se to i ostvari.
Govoreći o nedavno usvojenim izmjenama i dopunama Zakona o MIO/PIO, slijedom kojih je umirovljenicima omogućeno raditi, Čavalić je pojasnio da je riječ o tehničkoj izmjeni koja je morala biti usvojena zbog presuda Ustavnog suda FBiH koja nalaže da umirovljenici imaju pravo na rad, a s druge da nitko nema pravo uskratiti im ranije stečenu mirovinu dok su u tom radnom odnosu. Prema njegovim riječima, ta je situacija u inozemstvu sasvim normalna stvar, dok smo mi imali diskriminatoran zakon koji je sadržavao tu neustavnu odredbu.
– Nije bez razloga da se bavimo ovim pitanjem. Naime, javlja se sve veća potreba na tržištu rada da se zapošljava umirovljenike, i to po dva osnova. Prvi je jer nedostaje radne snage i onda umirovljenici, sukladno svojim sposobnostima, mogu obavljati poslove. Drugi je, nažalost, egzistencijalne naravi kako bi umirovljenik s niskim primanjima mogao dodatno zaraditi, pojasnio je Čavalić.
Više od 8.000 umirovljenika u RS-u radi
U RS-u je, trenutačno, više od 8.000 umirovljenika u radnom odnosu. Direktor Društva za upravljanje Penzijskim rezervnim fondom RS Stevanović ukazuje da demografski trendovi nisu dobri nigdje u Europi, za koju ocjenjuje da će biti jedini kontinent koji neće imati pozitivan prirodni priraštaj u narednom desetljeću.
– Kada promatramo koliko su umirovljenici (populacija 65+) uključeni na tržište rada, čini mi se da je to ispod 1-2 posto. Sve veća je potreba da se oni uključe u rad zato što imamo i određena zanimanja koja mlađa populacija ne želi raditi. Pristup mlađe populacije poslu je potpuno drugačiji. Mislim da je taj model apsolutno održiv, mirovina će biti samo njihova, a njena visina ovisi o razini ekonomske aktivnosti. A ekonomska povijest ukazuje da se 10% ekonomije izdvaja za mirovine. To je Bismarckov model nastao prije 150 godina i u tom slučaju treba ići za alternativnim rješenjima. U svijetu nije nepoznat pristup da se formira suverene fondove te treba vidjeti koji to mi resurs imamo i mogu li javna poduzeća isplaćivati dividende. U RS se zagovara isplata dividendi javnih poduzeća. Imamo dobar hidropotencijal i iskustva iz Norveške – najveći mirovinski fond gdje je formiran jedan suvereni fond od punjenja nafte i njega se koristi, kaže Stevanović uz opasku da problemi koje ima BiH nisu svojstveni samo našoj zemlji.
On je podsjetio da je u RS-u formiran dragovoljni mirovinski fond kao jedan od alternativnog načina štednje.
– Građani BiH moraju imati priliku štedjeti. Kada odlučujete o dragovoljnom mirovinskom osiguranju, utemeljenom kroz taj dragovoljni fond, ovisno o iznosu novca kojeg se bude u njega ulagalo ovisit će i visina mirovine. Osoba koja organizira takav mirovinski fond i upravlja sredstvima te sama odlučujete hoće li, nakon određenog razdoblja, imati mirovinu koju se jamči proračunom, pojašnjava Stevanović, prema čijoj je ocjeni BiH na neslavnom mjestu na listi kada je u pitanju uključenost ljudi na tržište rada.
– Kada saberete zaposlene i nezaposlene i usporedite broj s radno sposobnim stanovništvom, dobijete podatak od 50 posto, dok je u Europi taj broj na 70%, što znači da svoje tržište rada možemo dodatno pojačati.
Bismarckov model međugeneracijske solidarnosti
Čavalić, pak, ukazuje da Bismarcov model međugeneracijske solidarnosti postoji širom svijeta, ali i dodaje da bismo, kako bi se postiglo njegov učinak, trebali imati 3,5% radnika na jednog umirovljenika.
– U FBiH imamo 1,22%, a mislim da je u RS 1,18% radnika na jednog umirovljenika. Bitno je naglasiti da neće biti problema s likvidnošću fonda, ali je problem što on iz godine u godinu ima sve manju šansu da percipirano jamči višu mirovinu. Npr., u FBiH je 6,55% redovito usklađivanje i naravno da će netko s mirovinom od 575 KM biti nezadovoljan jer to nije ništa. S druge strane, mladi imaju drugačije navike, oni nisu spremni trpjeti da rade dugo na jednom mjestu ako je poslodavac loš i stoga brzo mijenjaju poslove pa prave i velike stanke između zaposlenja, što nije dobro za sustav MIO/PIO. Dosta mladih štednju vide u investicijama, a još ne razmišljaju o mirovini. To su dakle dvije strane iste kovanice: oni govore o kriptovalutama, zlatu, nekretninama tako da oni vrlo ekonomski zdravo razmišljaju jer razumiju da će mirovine biti niske te iznalaze alternativne načine štednje, što je dobro za njih, ali loše po sustav. Moramo ići na trostupni model, što podrazumijeva dragovoljno osiguranje i u tome mora FBiH pratiti RS, a to se ne može bez paketa reformi. Sada smo na obveznom osiguranju koji je prvi stup, a onda i na drugom stupu koje je obvezno, ali mogućnost da se može ići i na privatno i javno osiguranje i treći fond je da imamo dragovoljni fond. Ta tri stupa su bitna kako bi mirovine bile više a njihovo postojanje neupitno, pojasnio je Čavalić koji kao jedan od problema vidi i nepostojanje socijalne kartice u FBiH, na osnovu koje bi institucije identificirale umirovljenike koji su u stanju socijalne potrebe.
Rigidna monetarna politika BiH
Stevanović je, nadalje, ukazao da se BiH suočava, i s nezaposlenošću, i s radno neaktivnim stanovništvom.
– Zanimljiv mi je bio podatak o zaduživanju i sveobuhvatnoj reformi. Mislim da trebamo iskoristiti šansu povući sredstva iz inozemstva i zadužiti se jer, kada promatrate fiskalnu poziciju BiH, ona je jedna od najboljih na Balkanu, gdje je 25% BDP-a javni dug. Zemlje G20 koje imaju iste probleme kao i mi su na 125% BDP-a, rekao je on ukazavši da ne postoji neki sveobuhvatan program za zapošljavanje mladih. Kako je dodao, u budućnosti ćemo imati situaciju da će posao biti izbor te će netko željeti da radi, npr., sat ili dva ili da neće uopće raditi, dodao je te, ukazavši na fluktuaciju, dodao da treba razumjeti mlade koji na razbijaju neke standardne modele. Na koncu je ukazao i da imamo dobar resurs u Centralnoj banci BiH, oko 16 milijardi KM, u vidu deviznih rezervi, ali i ocijenio da monetarna politika BiH rigidna.
Scena.ba
