Glavnim gradom se obrće nekoliko stotina milijuna maraka od dilanja kokaina. Nekoliko desetina tisuća je ovisnika o drogama. Monstruozni masakri u obiteljima su dokaz mentalno poremećenog grada.
U samo nekoliko dana u Sarajevu su se dogodila dva stravična zločina, ubijena braća, izmasakrirana mlada bespomoćna žena. Nitko to pouzdano ne dovodi u vezu s užasnim drogama, ali te obiteljske strave zorno nam još jednom podastiru groznu sliku metastaza zla koje sve pogubnije čereče glavni grad države.
I baš taj fatalni opijum i bestidno krijumčarenje teških droga je možda i najmalignija bolest Sarajeva i njegovih izbezumljenih stanovnika.
Droga posvuda
Bivši ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić je prije dvije, tri godine iznio šokantan podatak da se u glavnom gradu od dilanja teških droga godišnje obrne više od 100 milijuna maraka. To Radončićevo zvono za uzbunu je, uobičajeno, prošlo prilično neopaženo. Policija i tužiteljstva nisu palila crveni alarm.
Istina, u međuvremenu su uhićeni neki narko-bosovi koji su navodno htjeli ‘preuzeti i državu’, međutim, mora se priznati kako se u Sarajevu još ne osjeća ta nužna policijska silina i upornost u čišćenju narko-kanala po glavnom gradu BiH.
Slika je sumorna da možda crnja i ne može biti. Nema fešte, koncerta ili svirke po kafićima i klubovima da se ne šmrče droga. Sarajevskim uličicama, mahalama i tržnicama, pubovima i resortima, kolaju tone svakakvog ‘bijelog praha’. Neslužbeni pokazatelji upozoravaju da je nekoliko desetina tisuća Sarajlija ‘navučeno’ na droge.
– Preko deset tisuća stanovnika kantona Sarajevo posljednjih nekoliko godina se dragovoljno prijavilo na postupak odvikavanja od droge. To je ogroman postotak stanovnika. Mi govorimo samo o onima koji se dragovoljno prijavljuju, šta je s drugima?, ogolio je nedavno sarajevsku stravu državni izaslanik u Domu naroda i bivši šef bošnjačke tajne službe AID-a Kemal Ademović.
Za razliku od mnogih drugih Ademović je pohvalio trenutnu policijsku strukturu na čelu s ministrom Admirom Katicom i komesarom, ističući da su prvi stali na crtu kriminalu drogerašima.
“Policija je bila oborena na koljena kroz političke kanale, ali sada se oporavila i stala na crtu”.
Ostalo je nedorečeno šta je mislio Kemal Ademović kada je spomenuo političke kanale, međutim između redaka se da naslutiti ako je vjerojatno aludirao na nedavne žestoke verbalne optužbe između čelnika SDA i NiP-a, Bakira Izetbegovića i Elmedina Konakovića oko bliskosti sa zloglasnim narko kartelom “Tito i Dino”.
Usput, Sarajevo još razdire misterija je li taj kartel koji ubija Sarajlije Izetbegovićev ili Konakovićev?
Rekordne količine kokaina
Inače, nije Sarajevo iznimka niti izoliran slučaj kojeg razara pošast droga. Potrošnja kokaina naglo je porasla diljem Europe. U posljednjih 10 godina Europljani su razvili ozbiljan problem s kokainom. Droga koja potječe iz prašuma Južne Amerike se diljem europskog kontinenta troši u rekordnim količinama.
Nikada prije u Europi nisu bile dostupne ovolike količine droge, upozorio je Alexis Goosdeel, direktor Europskog centra za praćenje droga i ovisnost o drogama (EMCDDA) predstavljajući najnovije izvješće. Europa ostaje bez heroina; alternative su mnogo gore. U prošloj godini su četiri milijuna ljudi u EU uzimali kokain, gotovo tri milijuna sintetički MDMA odnosno ecstasy, a 22 milijuna kanabis.
Utjecaj upotrebe droga sada je vidljiv gotovo posvuda u društvu. Izvješće za 2024. pokazalo je da je broj onih koji priznaju da su bar jednom koristili kokain skočio s 14,4 milijuna u 2022. na 15,4 milijuna, a za MDMA broj je lani skočio s 10,6 milijuna na 12,3 milijuna. Čak 85,4 milijuna Europljana priznalo je da je koristilo kanabis nekad u životu, prenose europski izvori.
Scena.ba
