RUSKA Federacija izvela je velik raketni napad na Ukrajinu. Prema dostupnim informacijama ispaljeno je preko 40 projektila, među kojima su bili balistički projektili tipa Kinžal. Oružane snage Ukrajine tvrde da su oborile 30 projektila. Najgori udar svakako je bio onaj na dječju bolnicu Ohmatdit u Kijevu. Sama zgrada je znatno oštećena, a djeca su iz bolnice prebačena u druge objekte. Osim toga teško su oštećeni i drugi objekti u glavnom gradu Ukrajine.
Protuzračna obrana
Osim što su Ukrajinu i svijet zgrozile scene pogođene dječje bolnice u Kijevu, raketiranje je otkrilo sve boljke ukrajinske protuzračne obrane. Sve učestaliji raketni napadi ruske strane stvaraju sve veće probleme ukrajinskoj obrani. Pogotovo je indikativno da je Kijev stravično stradao te da je pritom na grad ispaljeno “tek” tridesetak projektila.
Ako se na stranu stavi strahota udara na dječju bolnicu te se pokuša racionalizirati ovakav napad, vidljivo je da ruska vojska nastavlja gađati i onesposobljavati objekte vojno-industrijskih i energetskih postrojenja. Ako se ne nađe rješenje, a Moskva pojača napade na energetska postrojenja, rizik da zima postane katastrofalna za Ukrajinu postaje sve veći.
Orban u “mirovnoj misiji”
Drugo je pitanje kako će ovi napadi utjecati na političke procese koji se tiču Ukrajine. Ovih dana se odvija “mirovna misija” mađarskog premijera Orbana, koji je nakon posjeta Kijevu i Moskvi posjetio i Peking. To nije dobro dočekano na Zapadu i nitko sa sigurnošću ne može potvrditi Orbanove ciljeve. Nakon Kine pretpostavlja se da će Orban i put Washingtona, gdje će se možda sastati i s američkim predsjedničkim kandidatom i bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom.
Sam Orban je pozdravio “plan” Trumpa, koji je najavio da će riješiti “ukrajinsku krizu” za 24 sata. Orban tvrdi da poznaje plan iako ga Trump nije obznanio. No ako Trump pobijedi na izborima, postoji mogućnost da Orban u nekom obliku postane posrednik u pregovorima.
NATO summit
Ono što bi moglo zasjeniti Orbanovu “misiju” svakako je raketni udar koji se dogodio, koji je i demonstrativnog karaktera. Ruska vojska je obično ovakve udare vršila noću, kada je malo ljudi na ulicama, dok je posljednji bio u 10 sati ujutro, kada je broj ljudi na ulicama velik.
Pretpostavlja se da je ovo poruka pred novi NATO summit iako se na njemu vjerojatno ništa suštinski neće dogoditi. Već je ranije spomenuto kako se vjeruje da će se Ukrajini na neki način obrazložiti da još uvijek ne može pristupiti NATO savezu, dok se ne obračuna s korupcijom u vojsci.
No postoji mogućnost da se Ukrajina približi NATO-u i EU. O tome piše i NY Times pozivajući se na američke dužnosnike. S druge strane Times piše i da je “gotovo nemoguće” da Ukrajina vrati sav svoj teritorij te je sada u fokusu njena budućnost na zapadu. SAD ne vjeruje da će Rusija u sljedećim mjesecima ostvariti značajne teritorijalne pomake tako da je mišljenje da se može raditi na “približavanju” Ukrajine NATO-u.
Međutim, to bi mogla promijeniti nova mobilizacija Kremlja ili promjena američke politike ako Trump dođe na vlast. No to nije izvjesno. Rusija se bori održavajući unutarnju sigurnost, naročito u dijelovima zemlje gdje Rusi nisu većina, što rezultira terorističkim napadima i raznim oblicima prosvjeda, tako da bilo kakva mogućnost da se ta sigurnost dodatno naruši nije izgledna.
Ipak, MO Ruske Federacije redovnim putem novači i do 30.000 ročnika mjesečno, što im omogućava da “pokrpaju” kadar na frontu. Također, dolaskom Trumpa na vlast ne mogu se prekinuti neki procesi koji su već pokrenuti niti se američka vanjska politika može tako jednostavno izmijeniti preko noći.
Pregovori otpadaju?
Ozbiljna zabrinutost ostaje kada je riječ o održavanju ukrajinske energetske i vojno-industrijske infrastrukture. Kao što je već spomenuto, posljednje raketiranje ukrajinskih gradova imalo je nekoliko svrha. Najbitnije je da je Kremlj vidio kako Ukrajina ne može zaštititi svoju infrastrukturu, da nema dovoljno pokriven sustav protuzračne obrane i da velik dio ruskih raketa može pogoditi zadane ciljeve.
To bi moglo ozbiljno ugroziti ukrajinske građane iduću zimu i stvoriti dodatan pritisak na vlast u Kijevu. Zadnja zima bila je gora od prethodne, a sve se čini da će svaka iduća biti još gora. Građani su na svakakve načine pokušavali osigurati grijanje i toplu vodu. Pogotovo bi to moglo pogoditi najsiromašniji dio građana Ukrajine, koji nemaju novca ili mogućnosti osigurati si neke alternativne načine grijanja.
Osim toga, i električna mreža Ukrajine je prilično oštećena i nestabilna. Redovito se građani suočavaju s nestankom struje po nekoliko sati dnevno.
Ipak, ta zabrinutost nije nadmašila ustrajnost Ukrajine i Zapada u nastavku borbe. Činjenica da su slike pogođene bolnice u Kijevu obišle svijet dodatno je udaljila mogućnost otvaranja pregovora između Rusije i Ukrajine iako se to sve češće spominjalo i još uvijek se spominje.
Ukrajina na NATO-ovom summitu traži korištenje ATACMS-a za ciljeve na teritoriju Ruske Federacije, kao što je dolazak borbenih aviona F-16 sve izvjesniji. Predsjednik Zelenski javno je zatražio u Washingtonu 128 borbenih aviona. To naravno nije brojka koju Zapad može i hoće isporučiti Ukrajini, ali je jasan smjer u kojem se ide. Mirovni pregovori, iako se o njima sve češće priča, još su uvijek na dugom štapu, naročito nakon posljednjeg raketnog napada.
scena.ba
