Program Digitalna Europa je program financiranja Europske unije usmjeren na uvođenje digitalne tehnologije poduzećima, građanima i javnim upravama. Digitalna tehnologija i infrastruktura imaju ključnu ulogu u našim životima i poslovnom okruženju.
Oslanjamo se na njih kako bismo komunicirali, radili, unaprijedili znanost i odgovarali na trenutne ekološke probleme. Pandemija COVID-a 19 pokazala je ne samo koliko se oslanjamo na našu tehnologiju koja će nam biti dostupna, nego i koliko je važno da Europa ne ovisi o sustavima i rješenjima koji dolaze iz drugih regija svijeta.
Ruska agresija na Ukrajinu dodatno je razotkrila slabosti u našim digitalnim lancima opskrbe i važnost ulaganja u cybersigurnost i drastičnog poboljšanja digitalnih kapaciteta EU-a.
Programom Digitalna Europa osiguravaju se strateška financijska sredstva za odgovor na te izazove, podupirući projekte u ključnim područjima kapaciteta kao što su super-računalstvo, umjetna inteligencija, cybersigurnost, napredne digitalne vještine i osiguravanje široke upotrebe digitalnih tehnologija u cijelom gospodarstvu i društvu. Njime se u digitalnoj transformaciji podupiru industrija, mala i srednja poduzeća, te javna uprava jačanjem mreže europskih digitalno-inovacijskih centara.
Sporazum iz lipnja
U rujnu 2023. dodano je novo područje kapaciteta za poluvodiče. U okviru akta o čipovima mobilizirana su sredstva kako bi se riješio problem nestašice poluvodiča promicanjem izgradnje kapaciteta u okviru inicijative “Čipovi za Europu”.
S ukupnim proračunom većim od 7,9 milijardi Eur digital nastoji oblikovati digitalnu transformaciju europskog društva i gospodarstva, u skladu s ciljevima EU-a.
Programom Digitalna Europa ne rješavaju se izolirani izazovi. Njime se dopunjuju financijska sredstva dostupna u okviru drugih programa EU-a, kao što su Obzor Europa, Mehanizam za oporavak i strukturni fondovi. Dio je dugoročnog proračuna EU-a, višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje do 2027.
Bosna i Hercegovina je početkom prošloga mjeseca potpisala sporazum o sudjelovanju u EU programu Digitalna Europa, što predstavlja značajan korak ka unapređenju uvjeta za rad i razvoj malih i srednjih poduzeća u oblasti digitalizacije. Ovaj sporazum će omogućiti pravnim i fizičkim licima u Bosni i Hercegovini da apliciraju za bespovratna sredstva Europske unije u oblasti digitalizacije i to pod istim uvjetima pod kojim će se prijavljivati i aplikanti iz cijele Europe.
Šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH, veleposlanik Johann Sattler, ističe kako Digitalna Europa predstavlja ambicioznu viziju EU za budućnost u kojoj svaki građanin, svaka kompanija i sve javne usluge u Europi mogu iskoristiti prednosti digitalnih tehnologija.
Potpisivanje sporazuma o pridruživanju programu Digitalna Europa pruža značajnu priliku za Bosnu i Hercegovinu da unaprijedi digitalnu transformaciju u gotovo svim sektorima ekonomije i društva, uključujući digitalizaciju javnih usluga.
– Zadovoljstvo mi je što će Bosna i Hercegovina, kao zemlja čija je budućnost u EU, sudjelovati u programu koji će podsticati istraživanje i inovacije, što je od ključne važnosti za korištenje visoko sofisticiranih tehnologija i vještina, kao što su umjetna inteligencija i računarstvo visokih performansi. To je jedini način za osiguranje uspjeha u globalnom tržišnom natjecanju. Digitalni inovacijski hubovi, koji su u Bosni i Hercegovini pilotirani zahvaljujući podršci EU, dobar su primjer pomoći malim i srednjim poduzećima u procesu digitalne transformacije. EU ostaje posvećena podršci digitalnom napretku Bosne i Hercegovine i nastavit će suradnju s vlastima kako bi se osiguralo da zemlja u potpunosti iskoristi prednosti programa Digitalna Europa, kao i drugih mogućnosti financiranja EU, rekao je Sattler.
Olakšica za mala poduzeća
Sporazum će stupiti na snagu retroaktivno od 1. siječnja 2024. godine.
– Otvaramo europsku kasu za BiH firme, univerzitete, institute i državne institucije. Zato će pridruživanje programu Digitalna Europa značajno doprinijeti zajedničkim ciljevima, vrijednostima i snažnim vezama između Bosne i Hercegovine i Europske unije u oblasti digitalnih tehnologija, istakao je ministar komunikacija BiH, Edin Forto.
Mala i srednja poduzeća, posebno, će imati velike koristi od projekta.
– Kao poduzetniku, Digital Europe Program mi omogućava pristup najnovijim tehnologijama, što povećava konkurentnost mog poslovanja. Građanima program donosi bolje digitalne vještine i lakši pristup javnim uslugama, unapređujući svakodnevni život. Za Bosnu i Hercegovinu, kao zemlju kandidata, ovaj program je digitalni most ka europskim standardima, ubrzavajući našu digitalnu transformaciju i integraciju u europsko tržište. Također, omogućava vrhunsko financiranje znanstveno-istraživačkih projekata u IT sektoru, što podstiče inovacije i razvoj naprednih tehnologija, rekao je direktor za strategiju kompanije Bloomteq, Edin Mehić.
Dekan Ekonomskog fakulteta na SSST-u i jedan od najboljih makroekonomskih analitičara u regiji Faruk Hadžić mišljenja je da digitalizacija poslovanja malih i srednjih poduzeća može financijski značajno pomoći poduzećima, a implementacija digitalnih alata i tehnologija donijeti niz prednosti, uključujući veću efikasnost u poslovnim procesima, optimizaciju troškova, smanjenje administrativnih opterećenja i bolje upravljanje zalihama.
– Korištenjem modernih softverskih rješenja za upravljanje poslovanjem, komunikaciju s klijentima i partnerima, te analizu podataka, mala i srednja poduzeća mogu poboljšati produktivnost i time povećati konkurentnost na tržištu. Povećanje broja digitaliziranih malih i srednjih poduzeća moglo bi značajno doprinijeti ekonomiji Bosne i Hercegovine na dugoročnom planu. Digitalizacija bi potaknula rast produktivnosti i efikasnosti u sektoru malih i srednjih poduzeća, što bi rezultiralo povećanjem ukupnog BDP-a. Uz to, digitalizacija bi stvorila nova radna mjesta, posebno u IT sektoru i povezanim industrijskim granama. Kroz veću konkurentnost na međunarodnom tržištu, digitalizirana poduzeća bi privukla investicije i otvorila nove poslovne prilike. Vlade bi trebale podržati ovu transformaciju kroz poticajne mjere, ulaganja u infrastrukturu i razvoj IT sektora, te osiguravanje povoljnog poslovnog okruženja, kaže Hadžić.
Reforma javne uprave kroz digitalizaciju donijela bi koristi, kako ekonomiji države, tako i građanima. Digitalizacija javne uprave može rezultirati optimizacijom administrativnih procesa, smanjenjem birokracije i povećanjem transparentnosti, što bi dovelo do ušteda i u javnom sektoru.
Efikasnija javna uprava mogla bi ubrzati donošenje odluka, omogućiti bolje pružanje usluga te olakšati poslovno okruženje, što bi privuklo domaće i strane investicije. Građani bi imali koristi od brže i lakše dostupnosti javnih usluga, online upravljanja dokumentacijom, smanjenja korupcije i veće odgovornosti vlasti.
Važno je naglasiti da bi uspješna digitalizacija javne uprave zahtijevala investicije u infrastrukturu, osposobljavanje zaposlenika i osiguranje sigurnosti podataka kako bi se izbjegli potencijalni rizici i osigurala uspješna implementacija projekata.
Scena.ba
