Više od milijun ljudi u Njemačkoj unatoč maksimalnom stažu prima mirovinu manju od 1.200 eura – za ovdašnje prilike nizak iznos. Prosječna mirovina u Austriji je znatno viša. Može li ta zemlja poslužiti kao uzor?

Otprilike svaki peti umirovljenik u Njemačkoj, s najmanje 45 godina radnog staža, prima mirovinu manju od 1.200 eura – za njemačke prilike prilično niska svota s kojom se jedva mogu pokriti troškovi života. Za usporedbu: prosječan bruto iznos plaće u Njemačkoj je u travnju prošle godine iznosio 4323 eura.

Podaci o iznosu mirovina su navedeni u odgovoru savezne vlade na upit zastupnice u Bundestagu Sahre Wagenknecht, šefice stranke Savez Sahre Wagenknecht – BSW, nazvane po njoj. Krajem prošle godine mjesečna isplata mirovine iznosila je manje od 1.200 eura za otprilike 1,08 milijuna od ukupno 5,4 milijuna starosnih mirovina s najmanje 45 godina staža, piše DW.

Niže mirovine u istočnoj Njemačkoj

U istočnim njemačkim pokrajinama je znatno veći broj osoba s dugim stažem i niskim mirovinama nego na zapadu. Tako primjerice u Brandenburgu otprilike 71.000 ljudi prima mirovinu nakon 45 godina manju od 1.200 eura, dok 212.000 ovih posebno dugotrajno osiguranih umirovljenika ima višu mirovinu, a u Tiringiji 74.000 s nižom i 189.000 s višom mirovinom.

Wagenknecht je također pitala za prosječnu mirovinu nakon najmanje 45 godina osiguranja – odgovor: u cijeloj zemlji je to prosječno 1.604 eura, pri čemu i tu postoje značajne razlike: dok je, prema podacima iz prosinca 2023., na zapadu taj prosjek 1.663 eura, na istoku je samo 1.471 euro.

Međutim, Wagenknecht je pitala samo za mirovine nakon najmanje 45 godina staža. Situacija izgleda drugačije kada se promatraju prosječne mirovine općenito: na istoku su one više nego na zapadu – jer su mnogi tamo radili duže, posebno žene.

‘Politički skandal’

‘Prosječna mirovina od 1.604 eura nakon najmanje 45 godina rada – to pokazuje koliko je njemački mirovinski sustav slab’, rekla je Wagenknecht u izjavi njemačkoj novinskoj agenciji dpa. ‘A to što svaki peti umirovljenik nakon 45 godina rada prima manje od 1.200 eura mirovine je politički skandal’, dodala je.

Predstojeća izborna kampanja za Bundestag će, po njezinom očekivanju, biti i odluka o zakonskoj mirovini. ‘Njemački građani ne bi trebali trpjeti tako niske mirovine, koje su uz to visoko oporezovane.’

Zašto su mirovine niske?

Niske mirovine imaju više uzroka. S jedne strane, mnogi samostalno zaposleni, državni službenici ili kućanice također primaju zakonsku starosnu mirovinu ako su tijekom života barem pet godina uplaćivali doprinose u mirovinsko osiguranje, objašnjava Savezni institut za istraživanje stanovništva. Pet godina je minimalno trajanje za mirovinu. Zbog kratkog trajanja uplata dolazi do niskih mirovina.

Kod mnogih žena u zapadnoj Njemačkoj mirovinu smanjuju dulje stanke u radu, više rada na pola radnog vremena i niže plaće. Savezno ministarstvo rada naglašava u svom odgovoru Sahri Wagenknecht da se iz visine mirovine ne može zaključiti visina ukupnog prihoda. Mnoge starije osobe imaju dodatne prihode. Ministarstvo se također poziva na kućni kontekst – dakle, slučajeve gdje većina žena ima nisku mirovinu, ali zadovoljavajuću ukupnu situaciju jer su mirovine supružnika natprosječno visoke, a često postoje i značajan iznos vlasništva, primjerice nekretnina.

Austrija kao uzor?

Wagenknecht traži da se Njemačka ugleda na susjednu zemlju: Austriju. Tamo je prosječna mirovina za dugotrajno osigurane 800 eura viša. ‘Ono što je moguće tamo, mora biti moguće i kod nas’, rekla je Wagenknecht za DW. ‘Trebamo više mirovine po uzoru na Austriju i ograničenje oporezivanja mirovina.’ U usporedbi s prosjekom EU-a, razina mirovina u Njemačkoj je oko deset posto niža.

No usporedba Austrije i Njemačke ne funkcionira baš dobro. Tamo se osjetno ranije ide u mirovinu i iznosi su viši. Glavni razlog je mirovinska reforma prije otprilike 20 godina: gotovo svi zaposleni tamo uplaćuju u zakonski mirovinski fond, uključujući državne službenike – što u Njemačkoj nije slučaj. Istovremeno su i porezni doprinosi, ali i uplate u mirovinski fond viši nego u Njemačkoj, i to znatno.

Uz to je mirovinu u Austriji moguće dobiti tek nakon 15 godina uplaćivanja, a i doprinosi poslodavaca su viši nego u Njemačkoj. Otuda su i prosječne mirovine više.

Njemačko mirovinsko osiguranje ukazuje da u Njemačkoj ima prilično mnogo tzv. ‘minimirovina’ – na primjer kućanica ili samostalnih djelatnika. Oni su često bili osigurani samo nekoliko godina i zato primaju niske zakonske mirovine – što snižava statistički prosjek.

‘Usporedba ograničena na pojedinačne pokazatelje, prema kojoj je prosječna mirovina u Austriji nekoliko stotina eura viša nego u Njemačkoj, stoga je samo djelomično relevantna’, navodi se u izjavi Mirovinskog osiguranja.

Scena.ba