Kakav je položaj neovisnih medija i novinara u BiH? Prema relevantnim sugovornicima Dnevnog lista vrlo loš, pa i tragičan. Uz stalnu borbu za financijski opstanak, nelojalnu konkurenciju s medijima lojalnim aktualnim vlastima, brojnim pritiscima, SLAPP tužbe, prijetnjama medijima, novinarima, pa čak i njihovim obiteljima, nemogućnost konkuriranja za javna sredstva, ali i, donekle, nerazumijevanja međunarodne zajednice koja često i godinama podržava iste medije – samo su neke od čavala u lijesu neovisne novinarske riječi u BiH.
BiH: Sve se radi protiv neovisnih medija
-Pratim medije i okruženje za njihov rad punih 40 godina – prije rata, tokom i ovih 29 godina poslijeratnog, tranzicijskog perioda. Mislim da potpuno kompetentno i odgovorno mogu kazati da nikada nije bilo gore i nepovoljnije okruženje za rad medija i novinara u BiH, za Dnevni list je kazala Borka Rudić, glavna tajnica Udruženja/Udruge BH novinari.
Podsjetimo da su BH novinari multietnička asocijacija za zaštitu prava novinara, unaprijeđenje profesionalnih standarda i odgovornosti, te poticaj razvoju demokratskog okruženja za rad medija u BiH i svijetu, koje, između ostaloga, osigurava i besplatnu pravnu pomoć novinarima i medijskim kućama u slučaju fizičkog, političkog, ekonomskog i drugih pritisaka, kao i slučajeva kršenja prava novinara i slobode izražavanja.
Rudić je iznijela i nekoliko činjenica kojim je potkrijepila svoje tvrdnje. Ona se poziva na izvješće Reportera bez granica za 2024. prema kojoj je BiH nazadovala za 17 mjesta na Indexu medijskih sloboda u svijetu.
-To su podaci za ono što se događalo 2023., a sve što je urađeno je bilo protivno jačanju medija, medijskih sloboda i sigurnosti novinara, ističe glavna tajnica BH novinara.
Ona se potom osvrće i na negativna kretanja u cijeloj BiH kada su u pitanju zaštita slobode govora, novinara i neovisnih medija.
-U RS-u su pokrenute sustavne izmjene zakonskog okvira protivne EU standardima: kriminalizirana je kleveta, usvojen je nacrt Zakona o transparentnosti nevladnih organizacija i udruga, takozvani “zakon o stranima agentima”, u tijeku je izrada zakona o medijima. U ostatku države, usvojen je (ne)europski Zakon o slobodi pristupa informacjama, u Kantonu Sarajevu i HNŽ-u ministarstva unutarnjih poslova pokušavaju internet proglasiti javnim prostorom i dati policiji ovlasti u kontroli medijskih sadržaja i objava na društvenim mrežama, navodi.
Kao rezultat toga, Rudić ističe kako već sada postoji oko 100 kritičnih prijava za klevetu u RS-u, ali i kako je u cijeloj državi aktuelno desetine SLAPP-s tužbi i građanskih postupaka za klevetu, a registrirano je i 47 slučajeva nasilja nad novinarima u posljednjih 6 mjeseci itd.
-I sve se ovo dogodilo u periodu kada je BiH kao država dobila kandidatski status i otvorila pregovore o pridruživanju EU. Dakle, svjedočimo sustavnom uništavanju medijskih sloboda i prostora za rad svih medija, posebno istraživačkih, jer su upravo istraživački mediji, koji kritički izvjšćuju i pišu o društvenim anomalijama, najviše na meti, zaključuje Rudić.
Neovisni mediji nestaju s medijske scene
O tome je li ‘život’ neovisnih medija i novinara pod stalnim pritiskom, posebice kada se proračunski novac, izdašno dijeli medijima koji su podobni aktualnoj vlasti te jesu li oni koji žele biti neovisni osuđeni na siromaštvo, glavna tajnica BH novinara upozorava: “Ne samo da je to život pod pritiskom, već svjedočimo o tihom ‘umiranju’ medija – ili bukvalno nestaju s medijske scene ili se predaju u ruke vlasti”.
Ona kao ključni problem navodi to što BiH nema Fond za podršku medijima i medijskom pluralizmu, kao ni transparetne procedure za financiranje medija javnim novcem
-Nemamo ni zakon o oglašavanju kao sve normalne, uređene države, što omogućava javnim institucijama, tijelima i javnim poduzećima da budu najveći oglašivači na našem medijskom tržištu. Period pravne neregulacije financiranja medija javnim novcem je, zapravo, idealan za političare i kupovinu medijske podrške, ocjenjuje ona.
Pri tom podsjeća kako je BIH pred lokalnim izborima te kako je uvjerena da će se milijuni maraka ponovno “investirati u medije koji će objavljivati hvalospjeve o onima koji im daju novac”.
-Jednostvno, mediji će raditi u interesu politka, a ne javnosti i svih građana. Takva postupanja javnih dužnosnika i organa vlasti su toliko puta javno propitivana i to baš pred izbore ili nakon njih, ali sankcija za to nema, kao što nema ni ozbiljne analize koliko je to, primjerice, u skladu sa Izbornim zakonom, smatra Rudić.
Podrška medijima ili zadovoljavanje forme?
Ali, ona se osvrće i na pomoć međunarodnih donatora za koje ističe kako nedovoljno pomažu neovisnim medijima, ali i kako ne postoji kvalitetan, sustavan i transparentan vide podrške neovisnim medijima od strane međunarodnih donatora, niti bilo kakve koordinacije među njima te kako podrška, ukoliko je ima, često nije prilagođena realnom politčkom i društvenom kontekstu u BiH.
-Ne znam bi li plakala ili se smijala kada pročitam u javnim natječajima međunarodnih donatora ‘tražimo inovativan prstup’, a mali neovisni medij ne može platiti struju, telefon ili dobru produkciju istraživačke priče… Nedavno sam pročitala kako neka međunarodna organizacija daje 1.000 eura za prekograničnu istraživačku priču, što je uvrjeda za svakog ozbiljnog novinara i medij koji želi kvalitetno istražiti neku od tema, otići na teren, razgovarati sa različitim izvorima… Jednostavno, podrška neovisnim medijima, koji radi opstanka moraju aplicirati na sve tendere, pretvorila se u zadovljavanje forme i ispunjavanje “outputs” bez ikakvih pretenzija na promjene u društvu ili sustavnu pomoć opstanku neovisnih medija, tih malih loklanih medija koji zaista rade u interesu javnosti i građana. Jer, promjene u ovom društvu se ne prave za 6 mjeseci ili godinu-dvije, koliko traje projekt, već višegodišnjom, sustavnom podrškom medijima koja će jačati kvalitet novinarstva, a ne stvarati bogate vlasnike medija i siromašne novinare, zaključuje Rudić u svojoj kritici pristupa međunarodnih donatora prema neovisnim medijima i novinarima u BiH.
Na koncu, ona nema odgovor na pitanje kako učinkovitije zaštititi i podržati neovisne medije i neovisno novinarstvo, ali navodi usku povezanost bh donositelja odluka i potrebne zakone koji se trebaju donijeti kako bi BiH pratila europske standarde.
-Previše dugo BH novinari i ja osobno inzistiramo na uređenju podrške medijima i ulaganja novca u jačanje kveliteta novinarstva. Adekvatne odgovore na zahtjeve BH novinara nisu dali ni lokalne vlasti, niti međunarodni donator kroz pritisak na lokalne donositelje odluka. Bez donošenja Zakona o transparentnosti medijskog vlasništva i medijskog pluralizma, Zakona o oglašavanju i stvaranja Fonda za podršku medijima, ne možemo uopće govoriti o bilo kakvoj zaštiti neovisnih medija i istraživačkog novinarstva. To je minimum koji bi morali podržati svi – mediji, novinari, međunarodna zajednica i onda svi zajedno ‘natjerati’ vlasti da donesu te zakone i procedure. To je i EU standard. Ako ga nećemo ispuniti sada ili za godinu, dvije ili tri, morati ćemo to ispuniti nekad, ukoliko želimo biti dio EU zajednice država, zaključuje glavna tajnica BH novinara.
Samardžić: Sizifovski posao
Milica Samardžić, izvršna direktorica Udruženja ‘Umbrella’ koje za sada okuplja 13 neprofitnih istraživačkih medija iz BiH, za Dnevni list također je stava kako je položaj neovisnih medija u BiH vrlo težak, a posao novinara sizifovskim i opasnim.
-Vrlo težak, neizvjestan i mogu slobodno kazati, da se većina kolega i kolegica koji rade u ovim medijima osjeća da je to ‘Sizifovski posao’ – s jedne strane borite se protiv pokušaja vlasti i raznih interesnih grupacija koji vam žele ograničiti slobodu djelovanja i govora i otkrivanja onoga što pokušavaju sakriti. U nastojanju da vas uguše ne prezaju ni od kakvih sredstava – uvijek vam ući u redakciju, kuću, prići na ulici i fizički napasti, oboriti servere vaših portala itd. Znači, konstantno ste izloženi, jer kontinurano izvješćujete o malverzacijama i različitim zloupotrebama javnog novca. S druge strane iscrpljuju vas dugotrajnim sudskim postupcima, SLAPP tužbama, politički donesenim presudama s kojima vas pokušavaju uplašiti i zaustaviti što je, zapravo, strateški pokušaj financijskog iscrpljivanja i, na kraju, zatvaranja medija.
Samardžić ističe kako se i bez ovakvog pristupa vladajućih, neovisni mediji u vrlo teškoj financijskoj situaciji jer, kako navodi, država nije razvila mehanizam podrške neovisnom novinarstvu u BiH, a da im to i nije u interesu.
Govoreći o neovisnim medijima i novinarima u BiH, izvršna direktorica Udruženja ‘Umbrella’, kaže kako neovisan medija znači sačuvano dostojanstvo profesije i to posebno u današnjem vremenu kada se na svakom koraku bh. javnost suočava s manipulacijama medijskim sadržajima te plasiranjem informacija koje odgovaraju vladajućima.
Ali, posao neovisnih medija i novinara nije uvijek uzaludan te njihova istraživanja često dovedu i do sudskog epiloga, ali i o visokoj cijeni koju zbog svog rada plaćaju.
-Vjerujem da je posebna satisfakcija svakom neovisnom novinaru, koji se još uvijek drži osnovnih profesionalnih načela, kada njegovo pisanje i otkrivanje afera, korupcije, te različitih zloupotreba vlasti dovede do uhićenja odgovornih osoba, te promjenama na bolje za svakog građanina ove zemlje. Sa druge strane, to jest život pod stalnim pritiskom jer neovisnost u BiH ima svoju cijenu. Prijete vam, pale auta, napadaju, omalovažavaju, pokušavaju na različite načine diskreditirati, te je vrlo često i vaša obitelj na meti uznemiravanja, a sve zbog vaših uvjerenja i želje da građani BiH imaju pravo na objektivne i istinite informacije, govori Samardžić.
Bez mogućnosti apliciranja na bh javne fondove, komplicirano apliciranje na međunarodne
I ona skreće pozornost da činjenicu kako neovisni mediji u BiH nemaju mogućnost apliciranja na javne fondove jer se, ističe, taj novac bez ikakvih kriterija dodjeljuje podobnima koji pozitivno izvješćuju o potezima vlasti te da je jedina mogućnost apliciranje za sredstva međunarodnih organizacija.
-Ali, to je vrlo zahtjevan i stresan posao jer, prije svega, medijski radnici nisu obučeni za pisanje projekata, niti im to treba biti u opisu posla, a i mogućnosti za dobivanje donatorskih sredstava je sve manje, upozorava Samardžić.
Kao jednu od mogućnosti učinkovitije zaštite neovisnih medija i novinarstva navodi – udruživanje.
-Upravo ono što je uradilo 13 medija u BiH: udružili svoje snage i formirali Udruženje Umbrella kako bi, s jedne strane, ojačali svoje kapacitete u različitim oblastima, ali i kako bi zajednički nastupali u zagovaranju potrebnih izmjena legislative i zahtjevali poštivanje njihovih osnovnih ljudskih prava. Također, da bi neovisno novinarstvo u BiH opstalo, potreban je sustavan pristup, jedinstven nastup medijske/novinarske zajednice prema donositeljima odluka kako bi se državni novac napokon počeo dodjeljivati svim medijima u BiH na transparentan, pošten način, zasnovan na kriterijima i kako bi se učinkovitije zaštitili novinari i donijeli potrebni medijski zakoni koji nedostaju u bh. zakonodavstvu, zaključuje.
Ona smatra kako međunarodne organizacije imaju veliku ulogu u procesu zaštite neovisnih medija i neovisnog novinarstva te da bi snažnije trebala podržavati neovisne medije.
-I to na način da ovi mediji mogu dugoročno računati na podršku, a ne samo na period od nekoliko mjeseci, tijekom kojih se najviše bave izvješćivanjem donatora, umjesto kreiranja medijskog sadržaja, zaključuje Samardžić uz opasku kako bi međunarodne organizacije trebale iskoristiti i svoj diplomatski utjecaj na donositelje odluka u BiH kako bi se proširio prostor za sigurnije i nesmetano djelovanje neovisnih medija.
Kovačević: Tragičan položaj neovisnih medija u BiH
Muhamed Kovačević, neovisni bh novinar koji je istraživao brojne malverzacije, ali i ratne zločine na području BiH, za Dnevni list izričito tvrdi: “Položaj neovisnih medija u BiH je tragičan”.
-Svi ti mediji se financiraju isključivo iz jednog izvora, kojeg kontrolira američko veleposlanstvo u BiH, i nevjerojatna je činjenica, da evo 30 godina nakon rata, niti jedan domaći gospodarstvenik ili tvrtka, nisu podržali rad tih medija, što nam govori da nas čeka sudbina zemalja tkz. Istočnog bloka, gdje će te medije zamijeniti pojedinci, koji će biti u stanju doći do financijskih sredstava, smatra Kovačević.
On neovisne novinare uspoređuje s ‘glinenim golubovima’ koji su prepušteni sami sebi, ali i kako ne mogu računati ni na kakvu zaštitu.
-Neovisni novinari su sami krivi, jer su pristali na uspostavljanje realnosti, u kojoj su oni bili istureni kao glineni golubovi, da rade posao policijskih i pravosudnih službi, pri tome ostavši bez ikakve zakonske zaštite, i uz tri do pet puta manje novca od navedenih službi, čiji je to posao i bio u primarnom slučaju, pojašnjava Kovačević svoje viđenje nezavidnog položaja neovisnih medija i novinara u BiH.
-Što se tiče učinkovite zaštite i podrške neovisnim medijima u BiH, po meni taj proces je završen, kaže ovaj neovisni novinar te nastavlja kako ni samo Udruženje novinara, kao krovna organizacija, nikada nije uspjelo uspostaviti svoj utjecaj na cjelokupnom području BiH.
Ali, Kovačević otvoreno kaže kako značajnu odgovornost za dramatičan položaj neovisnih medija i novinara ima i međunarodna zajednica u BiH.
-Po meni, glavni i odgovorni krivci za ovakvo jadno stanje neovisnih medija su stranci, na čelu s američkim veleposlanstvom u BiH, koje je isključivim, obilnim financijskim podrškama za probrane i podobne pojedince, zauvijek uništila mogućnost stvaranja prave scene neovisnih medija i novinara, koji bi suštinski promjenili stvari u BiH. Ovako taj proces je završen, ističe Kovačević uz zaključak kako “slijedi neopisivo teška borba za opstanak”.
Marić: Javni novac za podobne medije, međunarodni za uvijek iste
Kao i prethodni sugovornici Dnevnog lista, i politička analitičarka Ivana Marić mišljenja je kako je položaj neovisnih medija u BiH vrlo težak te da trpe snažne pritiske.
-Mediji koji se usude kritizirati političare i moćnike, ne samo da ne dobivaju novac od marketinga državnih poduzeća i privatnih poduzeća bliskih centrima moći, već se na njih vrše i drugi vidovi pritisaka kako bi ih ili ušutkali ili doveli u tako lošu financijsku situaciju da moraju ugasiti medij, upozorava Marić, naglašavajući kako je to život pod stalnim pritiskom i to ne samo novinara, već i njihovih obitelji.
-Vlasnici moraju brinuti za opstanak medija u borni sa ljudima koji imaju ogromnu moć, kaže ona, “a uposlenici moraju razmišljati hoće li zadržati posao. Također se nerijetko događa da se na njih vrši pritisak i privtno i da se ‘uvrijeđeni’ moćnici svete i na članovima obitelji”, navodi Marić još jednu od bh realnosti.
Kao veliki problem vidi dijeljenje javnog novca podobnim medijima.
Ovakvu “praksu” ova političarka ovako komentira: “Mediji koji pišu kako im vladajuće stranke kažu dobivaju velike količine novca bez ikakvog kriterija i kontrole. Takvi mediji im uzvraćaju stalnim pohvalama, a ujedno i stalnim kritikama oponenata. U tom ratu se znaju obrušiti i na kolege iz medija koji još uvijek imaju hrabrosti profesionalno obavljazi svoj posao bez obzira na sve zamke koje ih na tom putu čekaju”.
Marić smatra kako je nužna strožija kontrola utroška sredstava javnih poduzeća i institucija kao i jasno utvrđeni kriteriji dodjele javnog novca, ali i kako treba izvršiti reviziju podrške medijima u zadnjih desetak godina uz oštre kazne onima kod kojih se ustanovi da su neopravdano preferirali samo pojedine medije.
-Postoje različita rješenja u drugim državama i načini kako se to regulira, samo je potrebno natjerati političare da prihvate neki od tih načina i za BiH, kaže ona.
Ali, ona ima i kritiku za međunarodnu zajednicu u BiH zbog, kako ističe, “stalnog financiranja istih medija”.
-Međunarodna zajednica se lako navikne na naš način rada, tako da im je lakše stalno financiraju iste medije ne vodeći računa o njihovom utjecaju, dometu i stvarnom učinku u odnosu na uložena sredstva. Na kraju se sve svede na to da podržavaju nekoliko neovisnih medija koje čita vrlo mali broj ljudi, pa stoga i ne trpe velike udare od moćnika, umjesto da financiraju i podržavaju jače medije koji se bore za opstanak svakodnevnim praćenjem rada političara i dužnosnika kritizirajući njihov rad, zaključuje Ivana Marić.
Podrška međunarodne zajednice projektima neovisnih medija
Međunarodna zajednica istrajava u podršci medijima, iako su svi sugovornici Dnevnog lista jasno dali do znanja da se i tu mora nešto mijenjati.
Naime, aktualna podrška medijima u okviru lokalnog Programa za civilno društvo, točnije, učinkovite zaštite i podrške medijima na unaprijeđivanju promocije pluralizma, osnovnih sloboda i prava kao i otpornosti na pritiske i jačanja njihove uloge u reformama vezanim za EU je 140.000 eura, a ovaj projekt provodi NVO Centar za razvoj medija i analize.
Također, MEDIA centra s 500.000 eura podrške iz EU-a provodi projekt Pravne i političke reforme za jačanje integriteta medija i zaštitu slobode govora – mreže na području vladavine prava i slobode izražavanja – institucionalizacija učešća civilnog društva u politici i procesu donošenja odluka. Tu je i projekt Promoviranje sveobuhvatnog koncepta slobode izražavanja u BiH zasnovanog na ljudskim pravima gdje su mediji jedna od glavnih ciljnih grupa. Ovaj projekt EU podržava s 140.000 eura, a realizira organizacija ‘Ja BiH u EU’.
Što su SLAPP tužbe?
Strateške tužbe protiv učešća javnosti (Strategic lawsuits against public participation – SLAPP) se koriste planski protiv javnih čuvara demokracije i vladavine prava. Europski centar za slobodu tiska i medija definira SLAPP kao „tužbu koju su pokrenuli moćni subjekti (npr. korporacija, javni službenici, poslovna osoba visokog profila) protiv nevladinih pojedinaca ili organizacija koji su izrazili kritički stav o suštinskom pitanju od nekog političkog interesa ili društvenog značaja.”
Termin SLAPP je prvi put korišten u akademskoj literaturi u osamdesetim i devedesetim godinama prošlog stoljeća, za opisivanje fenomena parničenja koji ima za cilj ugušiti kritiku ili političku raspravu o pitanjima od javnog interesa.
SLAPP tužbe karakterizira zloupotreba postupka koju čini tužitelj ili prekomjerna potraživanja u stvarima u kojima tuženi vrši ustavom zaštićeno pravo. Ovakve vrste tužbi stavljaju velike izazove za slobodu tiska i vladavine prava.
Scena.ba
