State Department je objavio izvještaj o investicijskoj klimi u BiH u 2024. godini. Navedene su prednosti i mane ulaganja u državu u aktuelnoj situaciji.
U sažetku izvještaja, navedeno je kako je BiH, iako se suočava s brojnim izazovima, otvorena za strana ulaganja, te da zemlja nudi lieberalan trgovinski režim, uz pojednostavljenu poresku strukturu, koja je jedna od najnižih u regiji.
– Investitori moraju prevladati značajne izazove uključujući endemsku korupciju, složene zakonske okvire i strukture vlasti, netransparentne poslovne procedure, nedovoljnu zaštitu imovinskih prava i slabo sudstvo. Zemlja nudi liberalan trgovinski režim, a njena pojednostavljena poreska struktura je jedna od najnižih u regiji. Značajna migracija stvorila je izazove u zapošljavanju. Više od 500 poduzeća u državnom vlasništvu i “napuhan” javni sektor istiskuju privatni sektor – navodi se u izvještaju.
Institucionalne, političke i teritorijalne strukture BiH kompliciraju situaciju i odvraćaju strane investitore, a u izvještaju se navodi da BiH nije članica Svjetske trgovinske organizacije, te da je odobrenje pristupnih pregovora s EU politička, a ne odraz napretka.
– Etničke tenzije su visoke dok se etnonacionalistički politički lideri bore da osiguraju ili zadrže kontrolu nad određenim institucijama. U tom kontekstu, institucije na državnom nivou su napravile mali napredak u provođenju neophodnih reformi za jačanje poslovnog okruženja. BiH je postala zemlja kandidat za članstvo u EU 2022. godine, a u martu 2024. godine Evropsko vijeće je odobrilo otvaranje pristupnih pregovora uz uvjet da BiH ispuni određene dodatne korake. Odluka je široko priznata kao politička, a ne kao odraz značajnog napretka u neophodnim reformama. BiH nije članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO) – saopćili su iz State Departmenta, pa se osvrnuli na vlast u RS:
– Potezi entiteta Republika Srpska (RS) da protuustavno preuzme kontrolu nad državnom imovinom i ponovljene i eskalirajuće prijetnje predsjednika RS-a Milorada Dodika da odvoji RS od BiH također su povećale tenzije. Ove radnje, u kombinaciji sa prijetnjama RS da će se povući iz državnih institucija i formirati paralelna entitetska tijela poput Agencije za lijekove i medicinsku opremu RS, prijete stvaranjem zakonskih nejasnoća koje dodatno kompliciraju poslovno okruženje, narušavaju privredu i ometaju ulaganja.
Također, navode da, kada je riječ o privredi BiH, ona bilježi nivo rasta u odnosu zemlje regiona.
– Prema procjenama Svjetske banke, očekuje se rast realnog BDP-a od 2,8 posto u 2024. godini i 3,4 posto u 2025. godini. Privreda BiH nije doživjela značajnije direktne efekte ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine i pokazuje otpornost u teškom okruženju. Ipak, izgledi za njen ekonomski oporavak otežani su pogoršanjem vanjskog okruženja, povišenom inflacijom i pooštrenim uvjetima komercijalnog financiranja – objašnjavaju.
Ističe se i kako BiH ima relativno nizak nivo direktnih stranih ulaganja (FDI).
– Uprkos blizini EU, napretku na njenom putu ka EU i tradicionalnim trgovinskim vezama sa zemljama EU, nivo direktnih stranih investicija je veoma nizak. Kao primarni razlozi ističu se politička trvenja i nestabilnost, slab pravosudni sistem, endemska korupcija, te složen i fragmentiran pravni i regulatorni okvir. Rascjepkana vlast u BiH nema ni kapacitet ni političku volju da se posveti pružanju adekvatnih poticaja ili dobrog okruženja za investitore – naglašavaju iz State Departmenta.
U analizi su naveli i da su američke investicije niske, te da su ulaganja najčešće kratkoročna:
– Američke investicije u BiH su niske, a većinu američkih kompanija u BiH predstavljaju male prodajne kancelarije koje su koncentrirane na prodaju američkih roba i usluga, uz minimalna dugoročna ulaganja.
Osvrnuli su se i na stanje aerodroma u BiH.
– Četiri međunarodna aerodroma u zemlji u Sarajevu, Tuzli, Mostaru i Banjoj Luci i dalje su u državnom vlasništvu i kojima upravlja te su među najlošijim u regionu kada je u pitanju povezanost i broj putnika. Trenutno se raspravlja o mogućim koncesijama za aerodrome, ali im nedostaje neophodna politička podrška – navodi se u izvještaju.
Očekivano, najveći dio izvještaja State Departmenta je posvećen korupciji u privredi.
– Previše složen proces registracije poduzeća i licenciranja u BiH posebno je osjetljiv na korupciju. Plaćanje mita za dobivanje potrebnih poslovnih dozvola i građevinskih dozvola, ili jednostavno za ubrzavanje procesa odobravanja, dešava se redovno. Digitalizacija javnih usluga kao što su izdavanje dozvola i registracija poduzeća može pojednostaviti procese i smanjiti dodirne tačke za korupciju, ali je uvođenje digitalnih usluga sporadično i gotovo isključivo financirano od strane međunarodnih donatora. Strani investitori kritizirali su vladine tendere i tendere za javne nabavke zbog nedostatka otvorenosti i transparentnosti – zaključeno je u izvještaju.
Scena.ba
