Američki State Department objavio je izvještaj o investicijskoj klimi za Bosnu i Hercegovinu u 2024. godini te su naveli prednosti i mane ulaganja u državu u aktuelnoj situaciji.
U sažetku izvještaja, State Department je naveo kako je BiH otvorena za strana ulaganja, ali da postoje brojni izazovi.
-Investitori moraju prevladati značajne izazove uključujući endemsku korupciju, složene zakonske okvire i strukture vlasti, netransparentne poslovne procedure, nedovoljnu zaštitu imovinskih prava i slabo sudstvo. Zemlja nudi liberalan trgovinski režim, a njena pojednostavljena poreska struktura je jedna od najnižih u regiji. Značajna migracija stvorila je izazove u zapošljavanju. Više od 500 poduzeća u državnom vlasništvu i ‘napuhan’ javni sektor istiskuju privatni sektor, navodi se u izvještaju, prenosi klix.
Složene institucionalne, političke i teritorijalne strukture BiH kompliciraju ekonomski pejzaž zemlje i odvraćaju strane investitore.
Etničke tenzije
-Etničke tenzije su visoke dok se etnonacionalistički politički lideri bore da osiguraju ili zadrže kontrolu nad određenim institucijama. U tom kontekstu, institucije na državnom nivou su napravile mali napredak u sprovođenju neophodnih reformi za jačanje poslovnog okruženja. BiH je postala zemlja kandidat za članstvo u EU 2022. godine, a u ožujku 2024. godine Europsko vijeće je odobrilo otvaranje pristupnih pregovora uz uvjet da BiH ispuni određene dodatne korake. Odluka je široko priznata kao politička, a ne kao odraz značajnog napretka u neophodnim reformama. BiH nije članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO), priopćili su.
Nakon toga, osvrnuli su se i na vlast u RS-u.
-Potezi entiteta Republika Srpska (RS) da protuustavno preuzme kontrolu nad državnom imovinom i ponovljene i eskalirajuće prijetnje predsjednika RS-a Milorada Dodika da odvoji RS od BiH također su povećale tenzije. Ove radnje, u kombinaciji sa prijetnjama RS da će se povući iz državnih institucija i formirati paralelna entitetska tijela poput Agencije za lijekove i medicinsku opremu RS-a, prijete stvaranjem zakonskih nejasnoća koje dodatno kompliciraju poslovno okruženje, narušavaju privredu i ometaju ulaganja, pojašnjavaju.
Kada je riječ o privredi Bosne i Hercegovine, ona prema izvještaju State Departmenta bilježi niži nivo rasta u odnosu na regiju.
-Prema procjenama Svjetske banke, očekuje se rast realnog BDP-a od 2,8 posto u 2024. godini i 3,4 posto u 2025. godini. Privreda BiH nije doživjela značajnije direktne efekte ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine i pokazuje otpornost u teškom okruženju. Ipak, izgledi za njen ekonomski oporavak otežani su pogoršanjem vanjskog okruženja, povišenom inflacijom i pooštrenim uvjetima komercijalnog financiranja, objašnjavaju.
Bez direktnih investicija
Ističe se i kako BiH ima relativno nizak nivo direktnih stranih ulaganja (FDI).
-Unatoč blizini EU, napretku na njenom putu ka EU i tradicionalnim trgovinskim vezama sa zemljama EU, nivo direktnih stranih investicija je veoma nizak. Kao primarni razlozi ističu se politička trvenja i nestabilnost, slab pravosudni sistem, endemska korupcija, te složen i fragmentiran pravni i regulatorni okvir. Rascjepkana vlast u BiH nema ni kapacitet ni političku volju da se posveti pružanju adekvatnih poticaja ili dobrog okruženja za investitore, priopćili su iz State Departmenta.
Također, naglašeno je kako su američke investicije niske.
-Američke investicije u BiH su niske, a većinu američkih kompanija u BiH predstavljaju male prodajne kancelarije koje su koncentrirane na prodaju američkih roba i usluga, uz minimalna dugoročna ulaganja” ističe se u analizi.
Aerodromi, korupcija…
Posebna pažnja posvećena je i aerodromima.
-Četiri međunarodna aerodroma u zemlji u Sarajevu, Tuzli, Mostaru i Banjoj Luci i dalje su u državnom vlasništvu i kojima upravlja te su među najlošijim u regiji kada je u pitanju povezanost i broj putnika. Trenutno se raspravlja o mogućim koncesijama za aerodrome, ali im nedostaje neophodna politička podrška, navodi se u izvještaju.
Najveći dio izvještaja posvećen je pitanju korupcije u privredi.
-Previše složen proces registracije poduzeća i licenciranja u BiH posebno je osjetljiv na korupciju. Plaćanje mita za dobijanje potrebnih poslovnih dozvola i građevinskih dozvola, ili jednostavno za ubrzavanje procesa odobravanja, dešava se redovno. Digitalizacija javnih usluga kao što su izdavanje dozvola i registracija poduzeća može pojednostaviti procese i smanjiti dodirne točke za korupciju, ali je uvođenje digitalnih usluga sporadično i gotovo isključivo financirano od strane međunarodnih donatora. Strani investitori kritizirali su vladine tendere i tendere za javne nabavke zbog nedostatka otvorenosti i transparentnosti, zaključuje se u izvještaju State Departmenta.
Scena.ba
