Epska razmjena zatvorenika između Rusije i Zapada; čak 26 zatvorenika razmijenjeno je na aerodromu u Ankari. Njih 16 iz ruskih i deset iz zapadnih zatvora. Neosporno povijesni događaj. Razmjene toliko masovne (ako ne računamo izručenja kolaboracionističkih vojnika nakon Drugog svjetskog rata) nije bilo ni u vrijeme Hladnog rata.
S jedne strane to je veliki uspjeh turske diplomacije, koja je odradila posredničku ulogu, koju će cijeniti obje strane, ali nikako nije znak ni poboljšanja ni ‘relaksacije‘ odnosa Zapada i Rusije, nego upravo suprotno – još značajnija potvrda nikada veće razlike i razjedinjenosti.
Glavna Putinova želja
Vladimir Putin je pustio svoje političke zatvorenike i disidente, nekoliko američkih državljana koje je i uhitio samo radi razmjene. Tako je nastradao novinar Wall Street Journala Evan Gershkovich, koji je bio tek ‘moneta za potkusurivanje‘ za zamjenu za špijune i ‘killere‘ FSB-a poput Vadima Krasikova koji je u Belinu (imao je putovnicu na ime Vadim Sokolov) ubio čečenskog zapovjednika Zelihmana Hangošvilija (u Njemačkoj osuđen na doživotnu robiju). On je odavno bio glavna Putinova želja, kao i špijunski ‘bračni par‘ koji su s argentinskim putovnicama živjeli u Ljubljani pod imenima Maria Mayer i Ludwig Girsch, a zapravo su agenti ruske inozemne obavještajne službe Ana i Artjom Duljcev. S njima je za Rusiju otišlo i njihovo dvoje maloljetne djece (podsjetimo da je Jutarnji list još u travnju 2023. godine najavio ovakvu moguću razmjenu).
Mihail Mikušin, ruski špijun uhićen u Norveškoj, te Pavel Rubcov, koji je kao ‘španjolski novinar‘ Pablo Gonzales živio u Poljskoj, ušli su na popis razmjene. Putin ih je dočekao osobno, uz počasni vod kakav se postrojava kada dolaze visoki strani državnici (i to ne svi), na moskovskom aerodromu Vnukovo 2 i odmah najavio da će im dodijeliti najveće državne ordene i beneficije.
Putin je ovom razmjenom svojim špijunima i ‘killerima‘ koji su možda još skriveni po Zapadu poručio: ‘Špijunirajte, ubijajte, ja vas nikad neću ostaviti na cjedilu‘.
Ruski režimski mediji kao što su TASS i Ria novosti navode ‘zadovoljstvo zbog razmjene‘. Pokazuje se da je Kremlj zadovoljan te je ovo poruka i ruskoj javnosti da se Putin brine o svojim građanima, što god oni radili, a proputinovski mediji ionako o njima pišu kao o ‘patriotima koji se žrtvuju za domovinu‘.
Putinova poruka
Kako ruski politolog Konstantin Kalačev kaže za moskovski Komersant: ‘Za Moskvu je razmjena bila važna jer Putin poručuje da svoje ljude na napušta‘. On kaže da se Putin vratio staroj sovjetskoj tradiciji ‘herojstva patnje i žrtve za domovinu‘, odnosno režim.
Neposredno prije nego što su zrakoplovi sa zatvorenicima stigli na ankarski aerodrom, Putin je potpisao ukaz o pomilovanju svih i stranih ruskih državljana. Putin je Krasikova, s kojim je prijateljevao, i posjećivali su istu streljanu, a koji je usred bijela dana u parku ubio Hangošvilija, nazvao ‘domoljubom koji je likvidirao bandita‘ te je zapravo on bio glavni cilj razmjene.
Podsjetimo da je Putin u intervjuu američkom novinaru Tedu Carlsonu neizravno kazao da je puštanje Gershkovicha povezano s puštanjem Krasikova. Zapad je pak poručio svojim građanima da ih također neće napustiti i da je spreman pustiti i hladnokrvne ‘državne‘ ubojice za novinare, ali se vraća i na postavke Hladnog rata, kada je iz gulaga spašavao ruske disidente, kao sada Ilju Jašina i Vladimira Kara Murzu (osuđeni na dulje kazne od serijskih ubojica), bliske suradnike Alekseja Navaljnog i njegove političke nasljednike. On je prvi antiputinovski disident koji je umro pod sumnjivim okolnostima u polarnom Putinovu gulagu (navodno je bio spreman razmijeniti i njega).
No da se nešto sprema bilo je jasno još prije desetak dana, kada su svi razmijenjeni ruski disidenti ‘nestali‘ iz svojih zatvora u ‘nepoznatom pravcu‘. Rusi su na brzinu osudili Gershkovicha na 16, a novinarku Alsu Kurmaševu na 6,5 godina, dok je Aleksandar Lukašenko iznebuha ‘pomilovao‘ njemačkog državljana Rica Kriegera kojeg su osudili na smrt zbog terorizma.
Kako piše BBC, Rusi i Amerikanci su više od pola godina vodili pregovore o razmjeni, a u sve su bili uključene još i Njemačka, Norveška, Poljska i Slovenija, u čijim su zatvorima bili Putinovi mezimci. BBC navodi zanimljiv podatak da je Joe Biden samo sat vremena prije nego što je objavio da se povlači iz predsjedničke utrke razgovarao s premijerom Slovenije Robertom Golobom, upravo oko razmjene bračnog para Duljcev.
Dočeci na najvišoj razini
Gershkovicha, Kumaševu te bivšeg američkog marinca optuženog za špijunažu Paula Whelana u Bijeloj kuću su dočekali predsjednik Joe Biden te najvjerojatnija demokratska predsjednička kandidatkinja Kamala Harris, dok je njemački kancelar Olaf Scholz dočekao Kriegera i ruske građanske disidente, kazavši kako je bila teška odluka ‘pustiti hladnokrvnog ubojicu‘, misleći na Krasikova.
Tako Politico navodi da je ova razmjena i veliki adut demokrata, odnosno Kamale Harris u izbornoj utrci s Donaldom Trumpom. No proces ovakvog posla polako izlazi na vidjelo, mada je bio opsežan. Prvi je razgovore pokrenuo Roger D. Carstens, savjetnik Bijele kuće za pitanje talaca. Sada je izašlo na vidjelo da je u razgovoru šefa FSB-a Aleksandra Bortnikova i direktora CIA-e Williama J. Burnsa upravo Krasikov bio Putinova najveća želja te je u zamjenu ‘nuđen‘ Paul Whelan, ali tada su Amerikanci smatrali da to nije ‘adekvatna‘ razmjena, a i Nijemci su negodovali da moraju pustiti ruskog ‘killera‘ da spase američkog državljanina, također smatrajući da je to ‘neprikladni‘ dogovor.
Pogotovo je njemačka obavještajna služba bila protiv takvog dogovora jer je smatrala da bi Rusi onda mogli ‘masovno zatvarati zapadne državljane‘ da bi ih imali za zalihe za primopredaje. Navodno se tada pojavila i mogućnost da se ipak na Zapad pusti Aleksej Navaljni.
I Hristo Grozev, navodi BBC, urednik istraživačkog portala Bellingcat, nagovarao je Amerikance da se u priču oko razmjene uključe i ruski disidenti, u prvom redu Navaljni. Naime, Amerikanci su bili usmjereni na spašavanje svojih građana, ali s vremenom je i Putin popuštao i na kraju se pristao riješiti svojih političkih zatvorenika. Naime, nakon smrti Navaljnog, Putin je bio sve skloniji da se riješi svojih disidenata koji su, unatoč velikim represijama i potpunoj medijskoj izolaciji, ipak postajali mučenici njegova režima.
Iz američkog zatvora pušteni su još i Vadim Konošenok, kojeg su osudili zbog šverca tehnologije i oružja, te Roman Seleznjov, uhićen zbog kibernetičkih prijestupa. S ruske strane pušteni su, piše ruski portal Argumenti i fakti, još politički zatvorenici Lilja Čaniševa, Ksenija Fadeeva te Vadim Ostanin, zatim umjetnica Aleksandra Skočilenko, aktivist Andrej Pivovarov, rusko-njemački politolog Dieter Woronin, aktivist za ljudska prava Oleg Orlov, aktivist Herman Moishes te ruski i njemački državljani Kevin Leake (osuđen za izdaju) te Patrick Schöbel, zadržani u zračnoj luci zbog navodnog šverca narkotika, ali se radilo o marmeladi u kojoj je bilo marihuane. Nijemci mogu zadovoljiti svoju javnost jer su oslobođeni i njihovi građani, a već se pojavljuje negodovanje zbog puštanja Krasikova.
Scena.ba
