Duhovna putovanja i hodočašća spori su načini kretanja u kojima je važnije ono što osjetite i spoznate od onoga što vidite i naučite. To je intrinzična potraga za smislom vlastitog postojanja. Razmišljate li o takvom podvigu, donosimo vam prijedloge za sedam najpoznatijih hodočašća u Europi.
Hodočašća u Europi
Camino de Santiago – Francuska, Španjolska, Portugal
Camino de Santiago, ili Put svetog Jakova, hodočasnička je staza koja je sveta rimokatolicima od 9. stoljeća, a posljednjih je godina postala iznimno popularna. Camino, zapravo, nije samo jedna hodočasnička ruta, postoji njih nekoliko, ali svi putovi vode u isto mjesto — do katedrale Santiago de Compostela u istoimenom obalnom gradu na krajnjem zapadu Španjolske, gdje se navodno čuvaju relikvije svetog Jakova (Santiago je njegovo španjolsko ime). Većina hodočasnika odabire takozvani francuski put, s polazištem u francuskom gradiću Saint Jean Pied de Port, koji vodi preko Pirineja i dalje po sjeveru Španjolske. Camino obećava 780 kilometara prirodnih ljepota, fascinantne kulture i druženja s ostalim hodočasnicima, ali ako želite osamljeniju ili kraću rutu, alternativa je takozvani portugalski put, koji starta u Lisabonu ili Portu. Mnogi hodočasnici dolaskom u Santiago de Compostelu nastavljaju hodati do Finisterre, mjesta koje pruža fantastičan pogled na Atlantski ocean, pa se ovo hodočašće može protegnuti kroz tri zemlje.
Via Francigena – Engleska, Francuska i Italija
Iako se prevodi kao “francuska cesta”, ova srednjovjekovna vjerska ruta tradicionalno počinje u engleskoj katedrali u Canterburyju. U srednjem vijeku to je bila važna cesta i hodočasnička ruta za sve one koji su željeli posjetiti Svetu Stolicu. Čak 1700 kilometara duljine čini je jednim od najdužih katoličkih hodočašća u Europi, a zbog iznimnih ljepota i kulturalne važnosti, Vijeće Europe godine 1994. godine uvrstilo ju je na listu European Cultural Route. Nemate li na raspolaganju više mjeseci za hodanje, možete se odlučiti za francusko-talijanski dio staze koji vodi kroz veličanstven krajolik. Od valovitih vinograda regije Champagne, preko švicarske granice do Ženevskog jezera, pa kroz impozantne Alpe, do zapanjujućih toskanskih krajolika i konačno, doma Katoličke crkve, Vatikana.
Fátima – Portugal
Portugal je prošaran veličanstvenim samostanima i crkvama, no hodočasničko središte Gospe Fatimske jedno je od najvažnijih Marijanskih svetišta u svijetu jer se smatra izvornim mjestom ukazanja Djevice Marije. Rimokatolici vjeruju da je 1917. godine Gospa Fatimska posjetila troje malih pastira prenijevši im poruke o Prvome svjetskom ratu. Djeca su kasnije proglašena svetima, a crkva je u spomen na taj događaj sagradila Svetište naše Gospe Fatimske. Unutar bazilike Gospe od Ružarija nalaze se grobovi djece. Hodočasnici ih posjećuju tijekom cijele godine, ali najpopularniji dan za posjet je 13. u mjesecu jer se Marija ukazala 13. svibnja i 13. listopada. I za ovo hodočašće postoji nekoliko ruta koje možete odabrati. Najduža je Tagus ruta (141 km), koja počinje u Lisabonu i, prateći istoimenu rijeku, stiže do Fatime, a najkraća (80 km) Karmelićanska, koja starta u prekrasnom gradiću Coimbra.
Lourdes – Francuska
Drugi naziv za Lourdes vjerojatno bi bio “mjesto čudesnih ozdravljenja”. Hodočašće se, naime, temelji na vjerovanju da se Djevica Marija više puta ukazala seljanki Bernadette Soubirous tijekom 1858. godine u špilji Massabielle. Tijekom jedne od vizija, Marija je zamolila Bernadette da popije vodu s izvora. Iako je voda bila mutna, sutradan je vrelom potekla čista voda. Danas se smatra da ona liječi bolesne. Svake godine Lourdes posjećuje oko šest milijuna hodočasnika iz raznih razloga. Neki dolaze moliti za ozdravljenje i popiti vodu s izvora, dok drugi dolaze produbiti svoju vjeru ili jednostavno doživjeti duhovno ozračje svetišta. Želite li osamu, svakako izbjegavajte svibanj i lipanj, koji slove za najfrekventnije mjesece.
Mont Saint-Michel – Francuska
Postoji toliko puno nevjerojatnih hodočasničkih mjesta u Francuskoj, ali jedno od najfotogeničnijih apsolutno je Mont Saint-Michel, čije fotografije brda/dvorca/otoka pune Instagram feedove. Geografski položaj čini ga fascinantnim jer se utvrđeni grad, stopljen s brdom, za vrijeme velikih plima pretvara u otok okružen morem. Zanimljiva se prirodna pojava događa oko 50 dana godišnje, ali ovo mjesto ima puno dublju religijsku simboliku. Prema legendi, u 8. stoljeću arkanđeo Mihael se ukazao sv. Aubertu, biskupu Avranchesa, s uputom da na brdu sagradi crkvu. Dva stoljeća kasnije benediktinci su podigli crkvu do koje vas, od Rouena, kroz slikovite krajolike Normandije mogu dovesti dvije pješačke staze (dugačke oko 240 kilometara) da biste od sv. Mihaela zatražili jamstvo vječnog života.
Međugorje – Bosna i Hercegovina
Jedno od najrecentnijih i nama najbližih katoličkih hodočašća je ono u Međugorju. Svrstalo se na hodočasničku mapu ranih 80-ih kad je šest lokalnih tinejdžera prijavilo ukazanje Djevice Marije. Gospa od Međugorja, kako su je prozvali, razgovarala je sa skupinom, predajući im molitvenu misiju. Neki od tinejdžera (sada odraslih ljudi) i danas izvještavaju o njezinim posjetama, a neki hodočasnici svjedoče o zanimljivim nebeskim fenomenima. U središtu Međugorja ispred crkve svetog Jakova Velikog Apostola nalazi se kip Gospe Međugorske, a do obližnjeg vrha Križne planine (poznate i kao Brdo ukazanja), gdje se nalazi još jedan Gospin kip i veliki križ, potrebno je oko sat vremena hoda.
La Via di Francesco – Italija
Put svetog Franje ili La Via di Francesco relativno je novo hodočašće koje slavi omiljenog sveca, zaštitnika Italije i osnivača Franjevačkog redovničkog reda. Hodočašće slijedi stope svetog Franje Asiškoga kroz božanstveni krajolik talijanskih sela, povezujući nekoliko samostana i opatija koje svjedoče o njegovom životu i propovijedanju, sve do njegovoga rodnoga grada — srednjovjekovnog Assisija, preslatkog gradića bogate duhovne povijesti s bazilikom Svetog Franje Asiškog u njezinom središtu. Tradicionalna hodočasnička ruta, takozvani Sjeverni put, proteže se na 200 kilometara, od samostana La Verna, smještenog na osamljenom brdu Penna, mjesta gdje je sveti Franjo navodno primio stigme, ili neznatno nešto kraći, Južni put, u kojem hodočasnici kreću iz Rima, odnosno Vatikana.
Scena.ba
